Kada se Eswar Prasad krajem 2024. sreo sa nacrtom svoje nove knjige, brinuo je da je previše mračan. Međutim, ishod američkih predsjedničkih izbora i talasi kriza koji su uslijedili uvjerili su ga da prvobitna analiza možda i nije bila dovoljno mračna. Pojačao je svoju tezu.
U knjizi The Doom Loop: Why the World Economic Order Is Spiraling into Disorder (Basic Venture, 3. februar 2026) ekonomista se bavi dobro poznatom temom: da svjetska ekonomija doživljava turbulencije i spaja sveobuhvatan pregled svjetskih događaja sa jednostavnom tezom. Veća konkurencija u nultom zbiru geopolitike pretvara tradicionalne motore saradnje, poput trgovine, u nove izvore konflikta i nestabilnosti. Kako elita žedna moći sve čvršće drži svoju poziciju, populistička politika jača, a sistem se dodatno destabilizuje. To je „petlja propadanja“.
Prasad započinje dijagnozu analizom stalnog premještanja ekonomske moći, koju vidi kao glavni pokretač snage na svjetskoj sceni. „Ekonomsko gravitaciono središte jasno se pomjera sa Zapada na Istok“, piše on, „odražavajući ravnomjerniju distribuciju BDP-a i drugih mjera ekonomske važnosti, poput trgovine.“
Udio G7 u globalnom BDP-u opada, dok kombinovani udio Indije i Kine raste, prema procjenama MMF-a prilagođenim PPP-u.
Samo to nije dovoljno da se objasni „petlja propadanja“ koju Prasad opisuje, a on otvoreno navodi razloge spirale: slobodna tržišta, globalizacija i demokratija pokazali su se kao nedovoljno otporni na iskrivljenje elita koje grabe moć. Veliki broj birača širom svijeta osjeća se uskraćeno i isključeno iz ekonomskog bogatstva, što stvara teren za populiste i destruktivnu povratnu petlju između nefunkcionalne ekonomije, podijeljenog javnog mnjenja i napete geopolitike.
Knjiga nudi oštro upozorenje iz istorije
„Hronike mnogih drevnih civilizacija otkrivaju ponavljajući obrazac: ekstremna koncentracija bogatstva i moći u rukama elite obično vodi kolapsu, a regeneracija nije zagarantovana“, piše Prasad. „Kada ekonomske i političke sisteme zarobi elita na štetu šire populacije, oni na kraju propadaju. Truljenje počinje iznutra i teško ga je preokrenuti, uglavnom zato što oni koji su odgovorni za truljenje imaju sve motive da očuvaju status kvo.“
Tragedija politike velikih sila
Prirodno, odnos SAD–Kina dominira velikim dijelom knjige, a Prasad primjećuje da obje zemlje povećavaju izolacionizam i hipernacionalizam dok se udaljavaju u pitanjima saradnje kao što su klimatske promjene i javno zdravlje. To se dešava dok se SAD udaljavaju od međunarodnih organizacija i sporazuma, omogućavajući Kini da gradi svoje alternativne institucije.
Pozivajući se na iskustvo kao šef kineskog tima MMF-a početkom 2000-ih, Prasad priznaje da je kineski model kapitalizma pod državnom kontrolom poremetio konsenzus da su slobodna tržišta najbolja za prosperitet. Takođe priznaje da komandna ekonomija poput kineske može igrati ključnu ulogu u vrijeme krize.
Ipak, Prasad ukazuje na probleme koje je kinesko „ekonomsko čudo“ doživjelo od pandemije, uključujući usporeni rast, smanjenje radne snage, neefikasan bankarski sistem i pad tržišta nekretnina. Politička rigidnost narušava povjerenje domaćinstava i preduzeća da se preduzimaju pravi koraci za ublažavanje ovih pritisaka. „Ukratko, u modelu postaju vidljive pukotine, smanjujući njegovu privlačnost za druge zemlje koje razmatraju kako da orijentišu sopstvenu ekonomiju i politički sistem“, piše on.
Prasad je beskompromisan: ne postoji bolji sistem od slobodnog tržišta za usmjeravanje resursa na način koji maksimizira ekonomske dobitke. Izazov, kaže, jeste uspostaviti sigurnosnu mrežu za one koji zaostaju.
„Jedno pitanje koje zaslužuje pažljivo razmatranje jeste da li srednji put – izbjegavanje ekstrema čiste tržišne ekonomije i potpune državne kontrole – može ponuditi veću efikasnost i stabilnost“, zaključuje Prasad.
Izlazak iz „petlje propadanja“
Prasad, profesor ekonomije na Univerzitetu Kornel, počeo je rad na The Doom Loop krajem 2022, kada je pandemija izazvala talas turbulencija u svjetskoj ekonomiji. Njegova prvobitna ideja bila je da knjiga bude optimistična i istraži potencijal tehnologije kao stabilizatora. Ta nada se raspršila kada je shvatio da tehnologija, ako išta, postaje dodatni destabilizator. „Srce me je vuklo u jednom pravcu, a glava u potpuno suprotnom“, rekao je u intervjuu.
I pored mračnog naslova, knjiga istražuje kako bi se „petlja propadanja“ mogla stabilizovati.
Jedan mehanizam koji Prasad ističe kao potencijalni stabilizator jeste okupljanje G20 najvećih ekonomija svijeta. Nastao nakon azijske finansijske krize, G20 je igrao ključnu ulogu tokom globalne finansijske krize, prije nego što je u posljednjim godinama kritikovan zbog širenja svoje misije.
Drugi globalni akteri takođe će morati da preuzmu odgovornost. Prasad navodi primjer: MMF ne bi trebalo da nameće stroge uslove manjim zemljama koje traže finansiranje, dok omogućava većim, bogatijim zemljama lakši pristup. Takođe, MMF i Svjetska banka moraće da omoguće tržištima u razvoju veći uticaj, kaže on.
Završna poglavlja ovakvih knjiga poznata su po tome što su zahtjevna, jer rješenja rijetko u potpunosti odgovaraju izazovima. U ovom slučaju, Prasad završava pozivom civilnom društvu da se ujedini i zajednički djeluje kroz ovaj period. Nije jasno kako će se to ostvariti, što znači da svi, u najboljem slučaju, imamo dug put pred sobom.
„Ne ostavljam iluzije da je lako izaći iz petlje propadanja“, piše Prasad.
Izvor: Bloomberg Adria
