Počinje Kopaonik biznis forum

Na Kopaoniku danas počinje 33. Kopaonik biznis forum, čija je centralna tema „Industrijska politika u funkciji dugoročnog privrednog rasta Srbije“.

Predsjednik Saveza ekonomista Srbije, Aleksandar Vlahović, kazao je za Tanjug da je cilj ovogodišnjeg foruma definisanje modela ekonomskog rasta koji bi jednokratne efekte velikih investicionih ciklusa, poput onih vezanih za pripreme za Expo 2027, pretvorio u održive izvore razvoja.

Tokom četiri dana biće održano 35 panela, tri plenarne sesije i šest specijalnih događaja, uz učešće više od 1.500 predstavnika poslovne zajednice, akademskog sektora, državnih institucija i međunarodnih organizacija. Na forumu će učestvovati oko 210 panelista.

Očekuje se i dolazak najviših državnih zvaničnika, među kojima su premijer Srbije Đuro Macut, ministar finansija Siniša Mali i guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković, kao i međunarodni eksperti Sangit Pol Čaudari i Dejvid Repštajn.

Vlahović navodi da će centralna tema pokušati da odgovori na pitanje kakav je model rasta potreban Srbiji u narednom periodu.

„U tom kontekstu nameće se pitanje industrijske politike, odnosno jasno definisane strategije koja bi budući privredni rast zasnivala ne samo na obimu kapitala i dostupnoj radnoj snazi, već i na kvalitetu investicija — kako stranih direktnih, tako i domaćih privatnih ulaganja, koja godinama unazad stagniraju u ukupnoj investicionoj strukturi“, objasnio je Vlahović.

On je istakao da se u ovoj godini očekuje veća stopa ekonomskog rasta u odnosu na 2025, dijelom zahvaljujući velikim infrastrukturnim investicijama povezanim sa projektom Expo 2027.

„Ključno pitanje je kako taj jednokratni investicioni impuls pretvoriti u dugoročno održive izvore rasta. Zato govorimo o potrebi definisanja jasne industrijske politike koja će, s jedne strane, povećati energetsku sigurnost i unaprijediti transportnu infrastrukturu, a s druge omogućiti razvoj domaćih industrijskih klastera u sektorima sa većom dodatom vrijednošću i višim stepenom tehnološke složenosti — poput elektroindustrije, mašinske i prehrambene industrije, kao i informacionih tehnologija“, naveo je Vlahović.

Dodao je da bi takva politika trebalo da podstakne dalji razvoj digitalne infrastrukture u Srbiji, ali i unapređenje efikasnosti javne uprave, kao i jačanje kvaliteta i nezavisnosti regulatornih institucija.

(Izvor: Agencije)

Slični Članci