Kako se svjetska finansijska arhitektura lomi po geopolitičkim linijama, ovogodišnji samit BRIKS-a izgleda spreman da donese značajnu evoluciju u mehanici globalne trgovine. Dok će se mediji fokusirati na digitalne valute, retoriku o dedolarizaciji ili promjene cijena robe, prava priča biće daleko značajnija: internacionalizacija zlata kao kolaterala (zaloga).

A centralno mjesto u tom planu je kako će se zlato povezati sa juanom – kineskom valutom – dok zemlje BRIKS-a grade infrastrukturu kooperativnih trezora osmišljenu da proširi upotrebu, smanji nepovjerenje i omogući suverenu fleksibilnost u trgovini.

Prava agenda: Zlato garantuje sistem

Iako samiti BRIKS-a često proizvode mnoštvo narativa o multipolarnosti i ekonomskom samoopredjeljenju, ovogodišnja osnovna finansijska inovacija je utemeljena u stvaranju mreže za čuvanje zlata u više jurisdikcija.

Ovi trezori, koji su trenutno u izgradnji ili pregovorima u Kini, Saudijskoj Arabiji, Jugoistočnoj Aziji i Africi, predstavljaju mnogo više od logističkih nadogradnji. Oni su strukturna okosnica novog sistema poravnanja gdje je zlato primarna kolateralna imovina, zamjenjujući američke trezorske obveznice kao standardnog nosioca povjerenja.

U starom Svift sistemu, državne obveznice su igrale tu ulogu. Obveznice denominirane u dolarima obezbjeđivale su likvidnost, prinos i pretpostavljenu sigurnost potrebnu za podmazivanje globalne trgovine. Ali sada, iz političkih i strukturnih razloga, mnoge zemlje – posebno članice BRIKS-a – više ne smatraju državne obveznice neutralnim ili sigurnim. Stoga je potražnja za novom valutom i novim oblikom kolaterala: onim koji je apolitičan, ograničen i univerzalno priznat.

Na scenu stupa zlato.

Zlato ima istorijsku i monetarnu težinu kao imovina, ali je njegova integracija u moderne sisteme uvijek bila ograničena trima pitanjima: povjerenjem, brzinom poravnanja i fizičkom verifikacijom.

Ovogodišnji samit BRIKS-a, uz podršku rada koji je Kina već obavila preko Šangajske međunarodne berze zlata (SGEI), bavi se svim tim pitanjima.

Dualni sistem juan-zlato

Kina nije krila svoju ambiciju da internacionalizuje juan. Ali razumije da juan ne može postići globalno prihvatanje samo kroz dekret ili političko usklađivanje. Valute uspijevaju kada su i korisne i kada se u njih može imati povjerenja.

Kina je izgradila korisnost kroz trgovinske sporazume, svop linije i prekogranične sisteme plaćanja. Sada nastoji da izgradi povjerenje.

"/>

Model je jednostavan, ali moćan: zlato služi kao čuvar vrijednosti, dok juan funkcioniše kao sredstvo razmjene. Njih dvoje funkcionišu kao komplementarne polovine jedinstvenog monetarnog sistema.

Od suštinske je važnosti što je sistem izgrađen na opcionalnosti. Učesnici nijesu obavezni da konvertuju juan u zlato, ali to mogu da urade. U stvari, ovo uvodi sloj konvertibilnosti u juan koji oponaša zlatni prozor Breton Vudsa bez nametanja formalnog zlatnog standarda. To je model koji nudi fleksibilnost centralnim bankama, kredibilitet kontragentima i balast za samu valutu, prenosi Ekapija.

Kineski plan BRIKS-a za 2025. godinu

Izazov sa bilo kojim sistemom zasnovanim na zlatu je fizički karakter imovine. Gdje se čuva? Ko je verifikuje? Kako možete spriječiti krađu, dupliranje ili manipulaciju?

Odgovor BRIKS-a: geografska diverzifikacija i kolektivni nadzor.

Plan koji je Kina otkrila – implicitno, a uskoro i zvanično – podrazumijeva stvaranje ili sertifikaciju više zlatnih trezora širom BRIKS-a.

To uključuje:

• Trezor sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji, izgrađen uz učešće SGEI, koji omogućava direktnu konverziju juana u zlato iz prihoda od nafte.
• Trezore u Singapuru i Maleziji, gdje regionalni trgovinski partneri mogu da skladište i zalažu zlato za kreditne linije denominirane u juanima.
• Trezore iz Afrike i Bliskog istoka integrisane u sistem putem logističke infrastrukture “Pojasa i puta”, što omogućava finansiranje infrastrukture zasnovano na zalogu.
• Kontinuirano širenje mreže trezora u Šangaju, povezane sa međunarodnim klijentima putem SGEI, gdje se zlato dodjeljuje odvojeno od domaćih rezervi.

Umjesto centralizacije zlata u jednoj jurisdikciji (kao što SAD rade u Fort Noksu ili Fedovima), ovaj model naglašava međusobno uzimanje talaca. Svaka članica BRIKS-a stavlja dio svog zlata u trezore drugih članica. Tvoje zlato je u mojoj zemlji; moje je u tvojoj. Ovo sprječava bilo kojeg aktera da dominira sistemom i pruža prirodnu kontrolu lošeg ponašanja, navodi “Ziro hedž”.

Kao što je jedan analitičar rekao, “oni ništa ne izmišljaju ponovo. Oni samo vaskrsavaju jedinu stvar koja je ikada funkcionisala.”