Evropski potrošači sve su više zabrinuti zbog ekonomskih, političkih i ekoloških neizvjesnosti, te tome prilagođavaju svoje prioritete prilikom kupovine. Prema novom izvještaju koji donosi Boston Consulting Group, pod nazivom „Evropski potrošači se pripremaju za više neizvjesnosti“, više od polovine Evropljana – njih 54 odsto – pesimistično je u pogledu ekonomije u svojoj zemlji, što je porast od sedam procentnih poena u odnosu na jun 2024. godine. U isto vrijeme, 52 odsto njih zabrinuto je zbog stanja svojih ličnih finansija, što je devet procentnih poena više nego prošle godine.
Istraživanje koje je BCG sproveo na više od 16 hiljada potrošača u devet evropskih zemalja pokazuje značajan pomak ka opreznijem upravljanju kućnim budžetom i kupovini s fokusom na najbolju vrijednost za uloženi novac. Kao da zabrinutost zbog stabilnosti ekonomije nije dovoljna, čak 57 odsto Evropljana zabrinuto je zbog političke situacije. Međutim, ta zabrinutost nije jednako raspoređena širom Evrope – najviše zabrinutih ima u Francuskoj (više od 73 odsto), Rumuniji (71 odsto) i Španiji (70 odsto). Nasuprot njima, politička situacija zabrinjava „samo“ 38 odsto Skandinavaca.
Zanimljivo je da carinski rat brine tek 30 odsto potrošača, manje nego što ih zabrinjavaju održivost i klimatske promjene, koje su razlog za brigu kod 42 odsto ispitanika.
– U cijeloj Evropi potrošači postaju sve izbirljiviji i traže bolju vrijednost za novac. Pažljivo odmjeravaju svaku kupovinu, a brendovi se moraju takmičiti u vjerodostojnosti, etici i vrijednosti koju nude – izjavio je Andreas Malby, lider BCG-ovog odjela za praćenje potrošačkih navika u Evropi, Bliskom Istoku, Africi i Južnoj Americi.
Vrijednost za novac je najvažniji faktor u donošenju odluka o kupovini u svim zemljama obuhvaćenim anketom i navodi je 59 odsto ispitanika. Drugi i treći po važnosti faktori su mogućnost uštede (48 odsto) i niska cijena (47 odsto). Među potrošačkim kategorijama, najveći pad zabilježen je u kupovini odjeće – čak 22 odsto, zatim alkohola (18 odsto) i grickalica (17 odsto). Ukupna potrošnja na osnovne kućne potrepštine je porasla, ali ne zbog povećane prodaje, već zbog inflacije.
Oprezni i crnogorski potrošači
– Službeni statistički podaci, poput stope inflacije u prvih pet mjeseci ove godine, kao i dugogodišnji trendovi koje pratimo, pokazuju da ni crnogorske potrošače nije zaobišao osjećaj opreza i zabrinutosti koji preovladava u Evropi – objašnjava Melanie Seier-Larsen, direktorka i partnerka u BCG-u zadužena za Hrvatsku.
Dok u ukupnoj inflaciji u Hrvatskoj značajan udio ima povećana potrošnja na osnovne namirnice – poput hrane i bezalkoholnih pića – što odražava rast cijena, a ne rast prodaje, pad cijena odjeće i obuće može se povezati s padom interesovanja za ove proizvode.
– Hrvatski potrošači su osjetljivi na promjene cijena u gotovo svim „ne-esencijalnim“ kategorijama. Osim što sve više teže boljoj vrijednosti za novac, raste i njihova svijest o važnosti održivosti proizvoda, što domaći proizvođači moraju imati u vidu – rekla je Seier-Larsen.
Zanimljivo je da se, ipak, nazire kraj negativnog trenda kada je riječ o luksuznim proizvodima i modi – potrošači s visokom kupovnom moći planiraju u narednih šest mjeseci povećati potrošnju. Kako pokušavaju da se snađu u uslovima ekonomske neizvjesnosti, potrošači prilagođavaju svoje prioritete i očekivanja, a stručnjaci iz BCG-a navode nekoliko ključnih nalaza.
Fizičke prodavnice neće skoro nestati. U poređenju s 2024. godinom, potrošači su trošili nešto manje putem online kupovine, pazeći na diskrecionu potrošnju. Skoro 72 odsto ispitanih i dalje smatra da su fizičke prodavnice osnovno mjesto za kupovinu, što sugeriše da preferiraju integrisani pristup kroz više kanala.
Kupci očekuju dostavu u roku od dva dana – kada su u pitanju kategorije poput namirnica i alkohola, 83, odnosno 71 odsto kupaca očekuje brzu dostavu. Skandinavski potrošači imaju manje ambiciozna očekivanja u vezi s rokovima isporuke u poređenju sa ostatkom Evrope.
Šta trgovci mogu da urade?
Melanie Seier-Larsen kaže da brendovi mogu iskoristiti niz prilika i prilagoditi se novom potrošačkom raspoloženju, u kojem će briga za održivost ostati važna i kada ekonomska i politička neizvjesnost počnu da jenjavaju.
– U uslovima smanjene potražnje, kompanije treba da fokus stave na profitabilnije kategorije s otpornim maržama i strateškom vrijednošću, ali i da razmišljaju o novim, inovativnim i pristupačnijim rješenjima za potrošače. Pored cijena, važno je ulagati trud u upravljanje troškovima kroz cijeli lanac snabdijevanja, kao i u bolju komunikaciju i efikasnost prodaje – ističe ona.
Kada je riječ o održivosti, potrošači će od brendova sve više očekivati da održivost bude suštinska vrijednost, a ne samo dio marketinške poruke. Takođe, kompanije moraju osvijestiti koji kanali i tipovi marketinga daju najbolji rezultat, od izbora kanala do mjerenja njihove efikasnosti i brze adaptacije.
Za potrošače koji traže najbolju vrijednost za novac, važno je jasno komunicirati i naglašavati funkcionalnu održivost, kao što su dugotrajnost proizvoda, niska potrošnja energije ili ekološki prihvatljivo pakovanje – kako bi se obratili i onima koji su i cjenovno osjetljivi, ali i ekološki osviješteni.
Izvor: Lidermedia.hr
