Pad Wall Streeta zbog rasta cijena nafte i eskalacije napetosti na Bliskom istoku

Dionice na američkim berzama bile su u četvrtak pod snažnim pritiskom, dok je rast cijena nafte dodatno pojačao zabrinutost investitora zbog mogućih poremećaja u globalnom snabdijevanju energentima usljed nastavka sukoba s Iranom.

Indeks Dow Jones Industrial Average pao je za 739,42 boda, odnosno 1,56 odsto, te je trgovanje završio na 46.677,85 bodova. S&P 500 oslabio je 1,52 odsto i zatvorio na 6.672,62 boda, dok je Nasdaq Composite potonuo 1,78 odsto, završivši na 22.311,98 bodova. Sva tri glavna indeksa zabilježila su najniže nivoe zatvaranja u 2026. godini, a Dow je prvi put ove godine završio trgovanje ispod psihološke granice od 47.000 bodova.

Cijene sirove nafte nastavile su snažno rasti nakon što je novi iranski vrhovni vođa Mojtaba Hamnei, imenovan 9. marta, poručio da Hormuški moreuz treba ostati zatvoren kao „sredstvo pritiska na neprijatelja“. Terminski ugovori za američku naftu West Texas Intermediate (WTI) porasli su za 9,72 odsto i zaključili trgovanje na 95,73 dolara po barelu. Istovremeno je cijena nafte Brent porasla 9,22 odsto, na 100,46 dolara po barelu, što je prvo zatvaranje iznad 100 dolara od avgusta 2022. godine.

Napadi na brodove i zastoj prometa kroz Hormuz

Američki ministar energetike Chris Wright izjavio je za CNBC da američka mornarica trenutno „nije spremna“ da prati tankere kroz Hormuški moreuz, ali je dodao da bi to moglo biti moguće do kraja mjeseca. Promet kroz ovaj ključni pomorski prolaz gotovo je stao zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

Tokom noći pogođena su još tri strana broda u Persijskom zalivu, prema navodima vlasti. To se dogodilo dan nakon što su u srijedu napadnuta tri druga broda, uključujući jedan u samom moreuzu.

Američke snage u utorak su potopile 16 iranskih plovila koja su postavljala mine u blizini Hormuškog moreuza. Osiguravajuća kuća Chubb imenovana je glavnim osiguravačem u programu američke vlade za osiguranje brodova koji pokušavaju proći tim strateški važnim prolazom.

„Iranska strategija stvaranja ekonomskog haosa u Zalivu funkcioniše sve dok su tankeri napadnuti, a Hormuški moreuz zatvoren, što gura cijenu Brenta prema 100 dolara“, napisao je Adam Crisafulli iz kompanije Vital Knowledge u analizi. Dodao je da Sjedinjene Američke Države i Izrael imaju vojnu nadmoć, ali da iransko rukovodstvo ostaje čvrsto na vlasti i, kako se čini, pokušava iskoristiti naftu kao geopolitičko sredstvo pritiska.

Pokušaji stabilizacije tržišta nafte

Kako bi ublažile rast cijena energije, Sjedinjene Američke Države najavile su puštanje 172 miliona barela nafte iz strateških naftnih rezervi. Wright je naveo da će biti potrebno oko 120 dana da gorivo stigne na tržište.

Istovremeno je Međunarodna agencija za energiju (IEA) pristala na koordinisano puštanje dodatnih 400 miliona barela nafte iz strateških zaliha kako bi se ublažili poremećaji u snabdijevanju uzrokovani ratom.

Uprkos tim mjerama, cijene nafte ostale su povišene zbog straha investitora da bi sukob na Bliskom istoku mogao dodatno da se produbi i produži.

(Izvor: Financa.ba)

Slični Članci