Pripadnici generacije Z sve više izbjegavaju određene početne poslove, nezadovoljni niskim platama i fiksnim radnim vremenom koji su nekada bili uobičajeni. Prema riječima poslovne stručnjakinje Ebigejl Rajt, ova generacija, koja obuhvata mlade između 13 i 28 godina, ima potpuno drugačiji pogled na karijeru i uslove rada u odnosu na svoje prethodnike.
Poslovi na „crnoj listi“
Rajt navodi nekoliko kategorija poslova koje generacija Z generalno odbija. To su poslovi u maloprodaji i ugostiteljstvu, rad u kol-centrima i korisničkoj podršci, fizički poslovi u skladištima i „rigidne“ korporativne uloge s radnim vremenom od 9 do 17 sati.
Na spisku su i prodajni poslovi plaćeni isključivo po proviziji, kao i neplaćene prakse. Prema njenim riječima, mnoge od ovih poslova pripadnici generacije Z smatraju potplaćenim, previše zahtjevnim ili nedovoljno dostojanstvenim.
Redefinisanje pojma „dobar posao“
Visoka stopa sagorijevanja i fizički napor dodatno odvraćaju mlade od rada u skladištima ili pozivnim centrima, dok se tradicionalni kancelarijski poslovi sve češće napuštaju u korist fleksibilnijih aranžmana i rada od kuće.
Promjenu podstiče i nova finansijska realnost. „Ti dogovori su možda funkcionisali kada ste prije 20 godina tek završili fakultet – nizak dug, dijeljenje stanarine sa nekoliko prijatelja i taman dovoljno za život“, kaže Kevin Tompson, izvršni direktor kompanije 9i Capital Group. „Ali sada su kirije znatno porasle, dugovi se gomilaju i jednostavno ne možete sebi priuštiti da radite slabo plaćene poslove.“
„Generacija Z naučila je da postavlja granice“
„Generacija Z je naučila da postavlja granice u poređenju s milenijalcima. Oni postavljaju pitanja koja prethodne generacije nijesu. Zašto bih ostao na slabo plaćenom poslu s visokim stresom i bez fleksibilnosti kada mogu da radim kao slobodnjak, imam dodatni angažman ili gradim karijeru na daljinu?“ objašnjava Rajt.
