Amerikanci su sve obazriviji zbog potencijalne recesije, pa već sada preduzimaju korake kako bi stabilizovali lične finansije i obezbijedili svoju radnu budućnost u neizvjesnim vremenima koja dolaze.
Kako se mijenjaju potrošačke i poslovne navike, određena zanimanja postaju otpornija na ekonomske udare od drugih.
Prema riječima ekonomiste Korija Stejla sa platforme za zapošljavanje Indeed, najotpornija zanimanja u uslovima recesije biće ona najbliža osnovnim životnim potrepštinama, poput zdravstva i trgovine prehrambenim proizvodima.
Najstabilnija zanimanja
U sektoru zdravstva, među najtraženijim i najstabilnijim zanimanjima ističu se medicinske sestre, ljekari, hirurzi i terapeuti. Potražnja za ovim profesijama naglo je porasla tokom pandemije i od tada ne jenjava, navodi Stejl.
Takođe, radnici u trgovini i logistici i dalje će biti neophodni, naročito u supermarketima i prodavnicama koje nude osnovne namirnice. Među traženim poslovima su kasiri, radnici na zalihama, utovarivači i zaposleni u lancima snabdijevanja, piše CNBC.
Ako nova carinska politika, poput one najavljene od strane Trampove administracije, dovede do rasta cijena, potrošači će se, prema Stejlu, vjerovatno fokusirati samo na najosnovnije: „Možda ćete promijeniti vrstu hrane koju jedete, ali osnovne potrebe ostaju.“
Zanimanja pod većim rizikom
S druge strane, Stejl upozorava da su neka „manje stabilna zanimanja“ danas među popularnijima, uključujući razvoj softvera i marketing.
Prema podacima Indeed-a, najdinamičnije tržište rada trenutno je na jugu SAD-a, gdje je broj oglasa za posao porastao za 20% u odnosu na period prije pandemije. Nasuprot tome, na zapadu i sjeveroistoku, naročito u tehnološkom sektoru, zabilježen je pad zaposlenosti.
Čak 75% svih novih radnih mjesta otvorenih u 2024. godini dolazi iz sektora zdravstva i socijalne zaštite, državne uprave i ugostiteljstva.
Za razliku od toga, broj poslova u razvoju softvera opao je za čak 33% u poređenju s periodom prije pandemije. Takođe, državne službe više nijesu „sigurna luka“ – posebno u kontekstu aktuelne Trampove politike, tvrdi Stejl.
Ova koncentracija prilika u nekoliko sektora dovela je do svojevrsnog „rascepa“ na tržištu rada, gdje pozitivni prosječni pokazatelji ne odražavaju realno iskustvo većine građana koji teško pronalaze zaposlenje.
Ključ je, kako navode stručnjaci, u razvoju vještina i povećanju lične vrijednosti u okviru bilo koje industrije – bez obzira na to da li nas očekuje recesija ili ne.
Uprkos rastućem interesovanju za vještačku inteligenciju, poslodavci i dalje očajnički traže radnike sa osnovnim digitalnim vještinama, poput rada u Excel-u i profesionalne komunikacije putem mejla, prenosi Bizlife.
