Ne stvaraju svi radni sati istu ekonomsku vrijednost. Infografika koja slijedi rangira zemlje OECD-a prema BDP-u po satu rada, što je uobičajena mjera produktivnosti. Razlika na vrhu je upečatljiva: Irska ostvaruje više od 50% veću vrijednost po satu u odnosu na većinu razvijenih ekonomija.

Međutim, ovi podaci dolaze uz važnu napomenu. U zemljama poput Irske i Luksemburga, produktivnost je značajno povećana zahvaljujući multinacionalnim kompanijama koje premještaju profit, što može naduvati BDP u odnosu na stvarnu domaću proizvodnju.
Koristeći podatke OECD-a, ova vizualizacija pokazuje gdje radnici djeluju najproduktivnije – ali i šta stoji iza tih razlika.
BDP po satu rada po državama
Sa proizvodnjom od 151 dolar po satu, izraženom u dolarima prilagođenim kupovnoj moći (PPP), Irska se nalazi daleko ispred ostalih.
|
Zemlja
|
BDP po radnom satu
Paritet kupovne moći u dolarima |
|---|---|
| 🇮🇪 Irska | 151 dolar |
| 🇳🇴 Norveška | 132 dolara |
| 🇱🇺 Luksemburg | 125 dolara |
| 🇧🇪 Belgija | 100 dolara |
| 🇨🇭 Švajcarska | 99 dolara |
| 🇩🇰 Danska | 99 dolara |
| 🇺🇸 Sjedinjene Američke Države | 97 dolara |
| 🇦🇹 Austrija | 95 dolara |
| 🇮🇸 Island | 95 dolara |
| 🇳🇱 Holandija | 94 dolara |
| 🇩🇪 Njemačka | 94 dolara |
| 🇸🇪 Švedska | 90 dolara |
| 🇫🇷 Francuska | 88 dolara |
| 🇫🇮 Finska | 83 dolara |
| 🇦🇺 Australija | 79 dolara |
|
Prosjek OECD-a
|
71 dolar
|
Ova tabela prikazuje BDP po satu rada za 2023. godinu, izražen u PPP dolarima, koji uzimaju u obzir razlike u troškovima života.
Produktivnost Irske u velikoj mjeri je rezultat prisustva multinacionalnih kompanija, posebno u sektorima tehnologije i farmacije. Radi poređenja, kada se koristi bruto nacionalni dohodak (GNI) kao alternativna mjera, produktivnost Irske pada za 31% na 115 dolara.
Norveška (132 dolara) i Luksemburg (125 dolara) takođe imaju specifične strukturne prednosti. Norvešku podržava snažan energetski sektor, dok finansijska industrija značajno povećava proizvodnju Luksemburga. Ipak, i u slučaju Luksemburga produktivnost pada za čak 54% kada se mjeri kroz GNI.
Zemlje sa većim udjelom kapitalno intenzivnih ili znanjem zasnovanih industrija, poput tehnologije, finansija i farmacije, po pravilu stvaraju veću vrijednost po satu rada.
S druge strane, ekonomije koje se u većoj mjeri oslanjaju na poljoprivredu, turizam ili usluge niže dodate vrijednosti, obično bilježe niže nivoe produktivnosti.
To objašnjava zašto se zemlje poput SAD-a (97 dolara) i Njemačke (88 dolara) nalaze iznad OECD prosjeka od 71 dolara, zahvaljujući snažnim industrijskim i inovacionim sektorima, dok se druge države nalaze znatno niže na listi.










