Automobili su posljednjih godina postali znatno skuplji. Mnogi stoga pomisle da automobilske kompanije na automobilima masno zarađuju. Da li je to istina? Provjerili smo kakve prihode ostvaruju automobilski brendovi po prodatom automobilu. Koji brendovi mogu da se pohvale najvišim prihodima? Koji imaju najveće dobiti?
Kada je riječ o visokim prihodima ili dobiti po prodatom automobilu, svima prvo na pamet padaju premijum brendovi i proizvođači butik sportskih automobila. Na vrhu liste caruje Ferrari. Slavni italijanski proizvođač može da se pohvali jednim od najpoželjnijih brendova, što ujedno i dobro naplaćuje.
Ferrari u sopstvenoj stratosferi
U 2025. godini prodali su samo 13.640 automobila, ali su na svakom u prosjeku ostvarili više od 440.000 eura prihoda. Udio najekskluzivnijih modela, poznatih pod nazivom Icona, smanjili su sa dva na jedan odsto, ali su na sedam odsto povećali udio automobila iz posebnih serija. Preostalih 92 odsto prodaje čine modeli iz redovne ponude. Brend nije pogodio ni pad prodaje u Kini, niti američke carine. Prosječni prihodi po automobilu samo su u 2025. godini porasli za gotovo 24.000 eura (5,7 odsto), što je više nego što neki brendovi ostvare ukupnog prihoda po cijelom automobilu.
Ispod vrha poređali su se ostali slavni evropski brendovi. Sa priličnim zaostatkom slijedi Lamborghini. Dolaskom hibrida znatno su povisili cijene modela. Prosječni prihod po automobilu porastao je na nepunih 298.000 eura. Sa drugog mjesta istisnuo je Aston Martin, kome su prosječni prihodi pali za 40.000 eura (13,1 odsto) na nepunih 270.000. Slijedi Bentley, gdje su prosječni prihodi ostvareni po automobilu porasli na 256.638 eura. Sa pozamašnim zaostatkom prvih pet zaključuje Porsche, koji je prosječne prihode po automobilu povećao za 4.000 eura na dobrih 120.000 eura.
Zatim slijede premijum brendovi. Najviše je pozicioniran Mercedes-Benz, čiji su prihodi posljednjih godina stabilni – iznad 50.000 eura. Prosječni prihod kod brendova grupacije BMW Group (BMW, Mini i Rolls-Royce Motor Cars) pao je za 3.000 eura na 47.716 eura. Tik iza njih je Volvo Cars, koji je zabilježio blagi rast.
Za proračun smo koristili prihode automobilskog odjeljenja, u slučajevima kada su ti podaci bili zasebno prijavljeni. To znači da oni ne sadrže prihode od finansijskih usluga ili usluga mobilnosti. Ako brend zaradi 100.000 eura po automobilu, to ne znači da je riječ o prosječnoj prodajnoj vrijednosti. Riječ je o prihodu po vozilu.
Brojke otkrivaju koliko prihoda kompanije u prosjeku ostvare po prodatom vozilu. Ne samo njegovom prodajom, već i kroz dodatnu opremu, servis i druge povezane usluge. Brendovi u prihode od automobila ubrajaju i prihode od prodaje rezervnih i zamjenskih djelova, a negdje je uključena i prodaja privrednih vozila. Često je riječ o skupu srodnih djelatnosti.
Masovni brendovi više zarađuju na dostavnim vozilima
Slijede brendovi privrednih vozila Volkswagen i Ford Motor Company. Uvrstili su se iznad Tesle i Audija, kao i iznad svojih brendova putničkih automobila. Brend Volkswagen je u prosjeku po automobilu ostvario 17.890 eura prihoda, što je 500 eura manje nego u 2024. godini. Najniže prihode po automobilu u našem poređenju ostvarili su kineski proizvođači BYD i Geely. U prosjeku su po prodatom automobilu ostvarili 17.632, odnosno 14.106 eura.
BYD i GM odabrali suprotnu taktiku
BYD odskače zbog snažnog pada u 2025. godini za čak 5.811 eura (24,8 odsto). Za to su krivi cjenovni rat na domaćem tržištu, veći udio prodatih jeftinijih vozila, kao i pad vrijednosti juana. Na taj način Kina cjenovno zaoštrava rat na drugim tržištima. Na drugoj strani je američki General Motors (GM), koji je zabilježio najveći rast za 6.279 eura, odnosno 23,7 odsto. On je primijenio obrnutu taktiku u poređenju sa BYD-jem.
Kompanija se povukla sa kineskog tržišta, što je uzrokovalo veliki pad prodaje. Usredsrijedili su se na domaće sjevernoameričko tržište, gdje prodaju velike pikapove i SUV-ove koji donose veću zaradu i dobit. Dok je BYD žrtvovao prihode kako bi osvojio tržišni udio, General Motors je žrtvovao tržišni udio kako bi povećao prihode i profitabilnost.
Fijasko Porsche, katastrofa Aston Martin
Čak i ako kompanija po automobilu ostvari visoke prihode, to još uvijek ne znači da na njemu dobro zarađuje. Kompanija može po automobilu ostvariti mnogo prihoda, ali ako su troškovi visoki, stvarna zarada može biti mala ili čak negativna. Prihodi govore koliko novca ulazi u kasu, a dobit koliko ga tamo i ostane.
Za nekoliko evropskih kompanija, za koje su podaci dostupni, izračunali smo i operativnu dobit po prodatom automobilu. EBIT po vozilu otkriva koliko dobiti prije kamata i poreza u prosjeku ostane na svakom prodatom automobilu.
I ovdje se izdvaja Ferrari, kod kojeg je EBIT po automobilu iznosio čak 154.692 eura. Kod Lamborghinija je više nego upola manji i iznosi 71.462 eura. Slijedi ga Bentley sa 21.321 eurom dobiti prije kamata i poreza. Audi ostvaruje više od BMW-a, a još više od Mercedes-Benza. Volkswagen je na nivou koncerna ostvario manje od hiljadu eura EBIT-a. Najniži je bio kod Cupre, gotovo nula. Prvenstveno zbog agresivnog ulaganja u širenje, električne ponude koja je manje profitabilna, kao i carina na modele proizvedene u Kini.
Automobil može da košta mnogo i da i dalje donosi gubitak
U 2025. godini Porsche je po automobilu ostvario samo 338 eura EBIT-a. To je povezano sa promjenom strategije – troškovima restrukturiranja, otpisima, kao i prilagođavanjem programa klasičnim modelima. Riječ je o privremenom efektu. Porsche je i dalje profitabilan brend, samo je kompanija u 2025. godini zbog velikih grešaka uprave morala da izvrši otpise razvojnih i strateških ulaganja. U 2024. godini Porsche je ostvario gotovo 17.000 eura EBIT-a.
Duboko u crvenom je Aston Martin. Iako brend ostvaruje veoma visoke prihode po automobilu, u 2025. godini proizveli su gotovo 35.000 eura gubitka. Britanski butik brend pati zbog svoje male veličine. Nije pod okriljem većeg koncerna koji bi sufinansirao razvoj ili nove modele. Aston Martin je veoma mali, što znači da se visoki fiksni troškovi dijele na mali broj vozila. Ona takođe moraju da pokriju visoke troškove razvoja i proizvodnje, koji prihode stvaraju sa vremenskim odmakom.
