Svaki iPhone dolazi sa etiketom na kojoj piše da je osmišljen u Kaliforniji.

Tanušni pravougaonik koji upravlja životima mnogih od nas rođen je kao projekat u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ali je vrlo vjerovatno oživio hiljadama kilometara dalje u Kini: zemlji najteže pogođenoj carinama Donalda Trampa, američkog predsjednika, koje su sada 245 odsto za neku izvoznu kinesku robu.

Apple prodaje više od 220 miliona iPhonea godišnje i prema većini procjena, devet od 10 primjeraka napravljeno je u Kini.

Od blistavih ekrana do baterija, u Kini se prave mnoge komponente Appleovog proizvoda koje se sklapaju u iPhonee, iPade ili MacBookove.

Većina se šalje u SAD, najveće Appleovo tržište.

Tramp je naprečac izuzeo pametne telefone, kompjutere i još neke elektronske uređaje od carina, ali je to olakšanje bilo kratkog vijeka.

Američki predsjednik je u međuvremenu nagovijestio da će nametnuti još carina.

„Niko se ‘neće izvući'”, napisao je na društvenoj mreži Trut soušal, dok njegova administracija istražuje „poluprovodnike i čitav lanac snabdijevanja elektronskih proizvoda”.

Svjetski lanac snabdijevanja koji je Apple hvalio kao prednost, postao je slabost.

SAD i Kina, dvije najveće svjetske ekonomske sile, uzajamno su zavisne, a Trampove nevjerovatne carine su preko noći preokrenule taj odnos naglavačke.

Dovele su do neizbježnog pitanja: ko je više zavisan od njih dvije?

Kako je slamka spasa postala prijetnja

Kina je imala ogromne koristi postavši domaćin montažnih traka jedne od najvrednijih kompanija na svijetu.

Bila je to vizit-karta za Zapad za kvalitetnu proizvodnju, a usput je podstakla lokalne inovacije.

Apple je ušao u Kinu 1990-ih da bi prodavao kompjutere preko dobavljača treće strane.

Negdje oko 1997. godine, kad je bio na ivici bankrota dok se mučio da izađe na kraj sa rivalima, Apple je pronašao slamku spasa u Kini.

Mlada kineska privreda otvarala se za inostrane kompanije kako bi pojačala proizvodnju i otvorila više radnih mjesta.

Apple je zvanično stigao u Kinu 2001. preko trgovinske kompanije iz Šangaja i počeo da pravi proizvode u zemlji.

Ušao je u partnerstvo sa Foxconom, tajvanskim proizvođačem elektronike koji radi u Kini, da bi pravio iPode, potom iMacove i na kraju iPhonee.

Kako je Peking počinjao sve više da trguje sa svijetom, potpomognut Amerikom ni manje ni više, Apple je pojačao prisustvo u „fabrici svijeta”, kako su je zvali.

Kina u to vrijeme nije bila pripremljena da pravi iPhonee.

Ali Apple je odabrao kontingent dobavljača i pomogao im da izrastu u „proizvodne superzvijezde”, tvrdi Lin Sueping, stručnjak za lance snabdijevanja.

Kao primjer, on navodi kompaniju Beiđing Đingdiao, sada vodećeg proizvođača preciznih mašina velike brzine, koje se koriste za efikasno pravljenje naprednih komponenti.

Firma, koja je nekada sjekla akril, nije se smatrala mašinskim proizvođačem alata, ali je na kraju izradila mašine za sječenje stakla i postala „zvijezda Appleove obrade površine mobilnih telefona”, kaže Lin.

Apple je otvorio prvu prodavnicu u zemlji u Pekingu 2008, u godini kada je grad bio domaćin Olimpijskih igara, a odnos Kine sa Zapadom na rekordnom vrhuncu.

To je ubrzo preraslo u 50 prodavnica, sa mušterijama koje su stajale u redovima ispred njihovih vrata.

Kako je Appleova profitna marža rasla, isto se dešavalo i sa montažnim trakama u Kini, sa Foxconom koji je vodio najveću svjetsku fabriku iPhonea u Džengdžouu, u međuvremenu nazvanu „iPhone Sitijem”.

Za Kinu u ubrzanom razvoju, Apple je postao simbol napredne zapadnjačke tehnologije – prost, a opet originalan i zgodan.

Većinu Appleovih najcjenjenijih iPhonea sada proizvodi Foxcon.

Napredni čipovi koji ih pokreću prave se na Tajvanu, kod najvećeg proizvođača čipova na svijetu TSMC-a.

Proizvodnja zahtijeva i retke zemljane elemente koji se koriste u audio aplikacijama i kamerama.

Oko 150 od 187 Appleovih najboljih snabdjevača iz 2024. imali su fabrike u Kini, pokazuje analiza Nekei Azije.

„Nema lanca snabdijevanja na svijetu koji nam je toliko važan kao Kina”, izjavio je Tim Kuk, izvršni direktor Applea, u intervjuu 2024.

Prijetnja carinama: Fantazija ili ambicija?

Tokom Trampovog prvog predsjedničkog mandata, Apple je uspio da izbjegne carine koje je američki predsjednik tada uveo Kini.

Ali je ovog puta Tramp izdvojio Apple za primjer prije nego što je ukinuo carine na neke elektronske proizvode.

On vjeruje da će prijetnja od visokih carina zapravo da podstakne kompanije da prave proizvode u Americi.

„Armija miliona i miliona ljudi koja uvrće sićušne zavrtnje da bi pravili iPhonee – tako nešto stiže u Ameriku”, rekao je Hauard Latnik, ministar trgovine, u intervjuu početkom aprila.

„Predsjednik Tramp je jasno stavio do znanja da Amerika ne može da se osloni na Kinu za pravljenje ključne tehnologije kao što su poluprovodnici, čipovi, pametni telefoni i laptopovi”, izjavila je Kerolin Livit, portparolka Bijele kuće.

„Ove kompanije se sada, na nalog predsjednika, upinju da presele proizvodnju u SAD što je prije moguće”, dodala je.

Ali su mnogi skeptični.

Pomisao da Apple može da preseli montažnu operaciju u SAD je „čista fantazija”, vjeruje Ilaj Fridmen, nekadašnji član akademskog savjetodavnog odbora kompanije.

On kaže da kompanija razmatra diverzifikaciju lanca snabdijevanja iz Kine još od 2013. kad je baš ušao u odbor, ali da SAD nikada nijesu bile opcija.

Fridmen dodaje da Apple nije ostvario veliki napredak u narednoj deceniji, ali da je „uložio istinski napor” poslije pandemije, kada su strogi kineski karantini usljed kovida naškodili proizvodnom učinku.

„Najvažnije nove lokacije za montažu bile su u Vijetnamu i Indiji, ali se većina montaže za Apple i dalje odvija u Kini”, podsjeća.

Apple nije odgovorio na BBC-jeva pitanja, ali na internet stranici kompanije piše da njen lanac snabdijevanja obuhvata „hiljade kompanija u više od 50 zemalja”.

Predstojeći izazovi

Bilo kakva promjena u aktuelnom status kvo Appleovog lanca snabdijevanja predstavljala bi ogroman udarac za Kinu, koja pokušava da pokrene proizvodnju poslije pandemije.

Mnogi od razloga zbog kojih je zemlja željela da postane proizvodni centar za zapadne kompanije ranih 2000-ih i danas su opravdani.

To stvara stotine hiljada radnih mjesta i zemlji daje ključnu prednost u svjetskoj trgovini.

„Apple se našao u epicentru napetosti između SAD i Kine, a carine oslikavaju troškove te izloženosti”, kaže Džigar Diksit, konsultant za lance snabdijevanja i operacije.

To bi moglo da objasni zašto Kina nije popustila pred Trampovim prijetnjama, nego je odgovorila nametima od 125 odsto na američki uvoz.

Kina je uvela i kontrolu izvoza na širok dijapazon ključnih retkih zemljanih minerala i magneta koje ima u ogromnim zalihama, zadavši udarac Americi.

Ali će američke carine koje će se i dalje primjenjivati na druge kineske sektore napraviti štetu.

Ne suočava se samo Peking sa višim carinama.

Tramp je jasno stavio do znanja da će uzeti na zub zemlje koje su dio kineskog lanca snabdijevanja.

Jedna od njih je Vijetnam, gdje je Apple preselio proizvodnju iPoda.

Ova država se suočavala sa carinama od 46 odsto i prije nego što je Tramp uveo pauzu od 90 dana, tako da preseljenje proizvodnje negdje drugdje u Aziju nije lak izlaz iz ove krize.

„Sva zamisliva mjesta za ogromne Foxconove pogone za montažu sa desetinama ili stotinama hiljada radnika su u Aziji, a sve te zemlje se suočavaju sa višim carinama”, kaže Fridmen.

Šta će Apple sada da radi?

Kompanija se bori protiv velike konkurencije od kineskih firmi dok vlada gura proizvodnju napredne tehnologije u trci sa Amerikom.

Sada kada je „Apple razvio sposobnost Kine za proizvodnju elektronskih uređaja, Huawei, Xiaomi, Oppo i drugi mogu da iskoriste njegov razređeni lanac snabdijevanja”, kaže Lin.

Apple je 2024. izgubio poziciju najvećeg prodavca pametnih telefona u Kini od Huaweija i Viva.

Kinezi ne troše dovoljno zbog posustale privrede, a budući da je ChatGPT zabranjen u Kini, Apple ima problema da zadrži prednost među kupcima koji žele telefone pokretane vještačkom inteligencijom.

Ponudio je i rijetke popuste na iPhonee u januaru da bi pojačao prodaju.

I dok radi pod sve čvršćim stiskom Sija Đinpinga, kineskog predsjednika, Apple mora da ograniči upotrebu Bluetootha i Airdropa (sistema prenošenja podataka) na uređajima jer Komunistička partija Kine želi da cenzuriše političke poruke koje dijele ljudi.

Prebrodio je gušenje tehnološke industrije koje je dotaklo osnivača Alibabe i multi-milijardera Džeka Maa.

Apple je najavio ulaganje od nešto više od 500 milijardi eura u SAD, ali možda neće biti dovoljno da bi se umirila Trampova administracija na duže staze.

Imajući u vidu nekoliko naglih zaokreta i neizvjesnost koja prati Trampove carine, očekuje se još nepredviđenih nameta.

Oni bi ponovo mogli da smanje manevarski prostor kompaniji i ostave joj još manje vremena na raspolaganju.

Diksit kaže da carine na pametne telefone neće oštetiti Apple ako se ponovo budu pojavile, ali će svakako izvršiti određeni „pritisak – i operativno i politički” na lanac snabdijevanja koji neće moći brzo da se ublaži.

„Očigledno se težina neposredne krize umanjila”, kaže Fridmen, govoreći o izuzeću za pametne telefone.

„Ali zaista ne mislim da to znači da Apple može da se opusti.”

Izvor: BBC na srpskom