Crnogorsko primorje više ne smije biti prostor stihijske urbanizacije i kratkoročnih investicionih interesa, već razvoj mora biti zasnovan na održivom planiranju, kvalitetnoj infrastrukturi i projektima koji će dugoročno podići kvalitet života građana i turističku vrijednost obale, poručeno je na panelu „Crnogorsko primorje iznova osmišljeno: vizija i planovi primorskih gradova“, održanom u okviru konferencije RE:D u Budvi.

Predsjednici primorskih opština govorili su o najvećim razvojnim izazovima sa kojima se suočavaju njihove lokalne zajednice, ali i o propuštenim investicionim prilikama koje su obilježile prethodne dvije decenije razvoja crnogorske obale. U fokusu diskusije bili su problemi prekomjerne urbanizacije i apartmanizacije, nedovoljna ulaganja u infrastrukturu, potreba za očuvanjem preostalih zelenih površina, ali i stvaranje uslova za dolazak novih investitora i luksuznih hotelskih brendova.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević ocijenio je da je Bar „grad propuštenih šansi“, navodeći da su pojedine velike investicije koje su mogle promijeniti razvoj grada ostale nerealizovane zbog nedostatka povjerenja, odlučnosti i institucionalne spremnosti države i lokalnih zajednica.

Govoreći na konferenciji o investicijama i razvoju, Raičević je podsjetio da su se još 2005. i 2006. godine ukazale ozbiljne prilike za razvoj Bara kroz velike turističke projekte, ali da one nijesu realizovane.

„Kada jedan grad propusti takvu priliku, potrebno je mnogo vremena da ponovo dođe u poziciju da razgovara sa potencijalnim investitorima koji bi trebalo da prepoznaju Bar kao destinaciju u kojoj je njihova investicija dobrodošla“, kazao je Raičević.

Posebno se osvrnuo na projekat u uvali Maljevik, navodeći da je renomirani investitor još 2006. godine uložio značajna sredstva u kupovinu zemljišta i plaćanje komunalija, te da je ukupna investicija do danas dostigla oko 70 miliona eura, iako projekat još nije realizovan.

„Nažalost, Maljevik je i dalje primjer neuspješne priče“, rekao je Raičević, dodajući da je dodatni problem nastao nakon odluke države o proglašenju Parka prirode Katič, kada su granice zaštićenog područja pomjerene prema kopnu, što je, kako tvrdi, godinama blokiralo realizaciju investicije.

Raičević smatra da je u tom periodu Crna Gora bila „mlada država“ koja nije imala dovoljno iskustva i samopouzdanja za realizaciju velikih investicionih projekata, posebno u oblasti turizma.

„Mislim da smo se tada preplašili i da nijesmo imali dovoljno povjerenja, a upravo je povjerenje ključno za razvoj ovakvih investicija“, kazao je on.

Govoreći o drugim propuštenim investicijama, Raičević je pomenuo i projekat Kraljičina plaža, navodeći da su i Bar i Budva morali pokazati veću spremnost za realizaciju tog projekta.

Prema njegovim riječima, nedostajalo je povjerenja i hrabrosti da se lokalne zajednice i država suoče sa izazovima koje nose veliki razvojni projekti.

Ipak, Raičević smatra da se situacija danas mijenja i da Bar postaje sve privlačnija destinacija za investitore.

„Danas sam imao priliku da razgovaram sa potencijalnim investitorima koji prepoznaju potencijal Bara i oni su više nego dobrodošli“, poručio je gradonačelnik.

On je dodao da lokalna administracija nastoji da kreira povoljan ambijent za direktne strane investicije, uz ocjenu da je Bar „na dobrom putu“, ali da su za dalji razvoj potrebni dodatna podrška i razumijevanje za izazove kroz koje je grad prolazio prethodnih decenija.

Govoreći o viziji, budućim investicijama i planovima kada je u pitanju opština Budva predsjednik Opštine Nikola Jovanović kazao je da je dovoljno naučeno iz svih prethodnih grešaka.

“Niko još nije uspio da vrati vrijeme, pa nećemo ni mi. Kada bismo analizirali šta je sve bilo loše, toga je bilo mnogo – od prekomjerne urbanizacije i apartmanizacije do betonizacije prostora. Budva danas možda jeste sinonim za takav način razvoja, možda čak i previše. Međutim, najveća greška bila je to što nijesmo prvo razmišljali o infrastrukturi, kvalitetu života i javnim sadržajima. Kada razvijate turistički grad, morate paralelno razvijati škole, bolnice, zdravstvene ustanove i sve ono što podiže kvalitet života građana”, kazao je Jovanović.

U Budvi, kao i u mnogim drugim gradovima, nije ostavljeno dovoljno prostora za takve sadržaje. Upravo zbog toga apartmanizacija ne može biti strategija razvoja turizma.

“Moramo razmišljati o podizanju kvaliteta turističke ponude. Ako sami ne poštujemo sebe i svoj prostor, neće nas poštovati ni drugi. Zato naša vizija razvoja mora biti usmjerena ka izgradnji novih hotelskih sadržaja i privlačenju investicija koje podrazumijevaju ekskluzivne hotele sa pet i više zvjezdica To je jedan od ključnih pravaca u kojima treba da se razvijamo. Sama sanacija prostora više nije dovoljna. Moramo da pronađemo balans između razvoja i očuvanja prostora. Kao lokalna uprava danas radimo upravo na tome – otkupljujemo preostale zelene površine, iako je to veoma teško i skupo u turističkom centru kakav je Budva. Želimo da ih sačuvamo za buduće generacije. Istovremeno, radimo na projektima podzemnih garaža kako bismo rasteretili saobraćaj i oslobodili prostor za nove zelene površine i sadržaje koji će poboljšati kvalitet života građana.Jer turistička destinacija nije kvalitetna samo ako ima hotele i luksuzne sadržaje. Potrebno je da lokalno stanovništvo bude zadovoljno i da grad bude udoban za život. Samo tada možemo biti dobri domaćini i prenijeti pozitivnu energiju ljudima koji dolaze u naš grad”, kazao je Jovanović.

On je istakao važnost činjenice da su izmijenjena zakonska rješenja i što je planiranje prostora vraćeno lokalnim samoupravama te da smatra da je to dobra odluka, jer upravo lokalne zajednice najbolje poznaju svoj prostor, najbolje znaju kako treba da se razvija i na koji način mogu privući kvalitetne investitore.

Upravo zato Jovanović je istakao aktuelnost potencijalne investicije u Buljarici te da je postoje razlozi za optimizam i pozitivan ishod cijelog procesa.

“Riječ je o lokalitetu koji čeka na valorizaciju više od 70 godina. I privatni vlasnici parcela, ali i sama država i Opština, decenijama čekaju da taj prostor konačno dobije pravu vrijednost i namjenu. Uvjeren sam da ćemo upravo kroz ovakav odnos, međusobno razumijevanje, zajedničku viziju i hrabrost da se uhvatimo u koštac sa valorizacijom tako vrijednog prostora, uspjeti da realizujemo ovaj projekat. Vjerujem da ćemo na zadovoljstvo građana Budve, ali i cijele Crne Gore, dobiti jednu od najuspješnijih i najkvalitetnijih investicionih priča u državi Smatram da će to biti veoma pozitivan proces iz više razloga. Prije svega zato što smo od samog početka razumjeli interese svih strana. U fokusu su kvalitet života građana i valorizacija privatne imovine, dok investitor, kao ozbiljan developer sa međunarodnim iskustvom, treba da donese novi kvalitet prostora, nove standarde i prepoznatljiv turistički brend. Na taj način možemo razvijati naš grad na održiv i kvalitetan način”, kazao je Jovanović i otkrio da je održano više sastanaka, uključujući i razgovore sa lokalnim stanovništvom i vlasnicima zemljišta.

“Posebno je važno što od samog početka postoji partnerski odnos između lokalne uprave, investitora, gospodina Mohameda Alabara i lokalnog stanovništva. Kada se projekat postavi na partnerskim osnovama od samog početka, onda on ima mnogo veću šansu za uspjeh. Naravno, potrebno je uvažiti zahtjeve svih strana i pronaći kompromis u skladu sa procedurama, zakonima i realnim očekivanjima. Samo ono što je dogovoreno na zdravim osnovama može biti uspješno realizovano. Mislim da greške koje su pravljene u razvoju Budve možemo ispraviti upravo kroz projekte u Buljarici i na Jazu. To su dva najvrijednija prostora koja još mogu biti valorizovana na održiv i planski način. Zbog toga očekujem da u narednom periodu intenziviramo razgovore sa lokalnim stanovništvom i nastavimo proces dalje, kako bismo možda već na narednoj konferenciji mogli detaljnije da govorimo o projektu, njegovoj finalizaciji i konkretnim koracima realizacije”, zaključio je Jovanović.

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović poručio je da razvoj velikih investicionih projekata mora biti praćen ozbiljnim ulaganjima u infrastrukturu, ocjenjujući da država nije dovoljno pratila investicioni bum na crnogorskom primorju.

Govoreći na konferenciji posvećenoj investicijama i razvoju, Komnenović je kazao da se ne može očekivati pozitivan utisak turista i investitora ukoliko ih po dolasku dočekuje zastarjela infrastruktura.

„Aerodrom Tivat jedan je od najopterećenijih sezonskih aerodroma u Evropi, a putna infrastruktura kojom se dolazi do njega praktično je ostala ista kao 1963. godine. Jednostavno, infrastrukturne projekte moramo rješavati paralelno sa investicijama“, rekao je Komnenović.

On je istakao da lokalna uprava pokušava da infrastrukturna pitanja rješava zajedno sa investitorima i Vladom Crne Gore, navodeći da je među prioritetima izgradnja bulevara.

„Potpisali smo ugovor za izradu glavnog projekta i nadamo se da ćemo već na jesen imati izvođača radova. Bulevar je apsolutni prioritet“, kazao je predsjednik Opštine Tivat.

Komnenović je podsjetio da su dva velika investitora u proteklih 20 godina uložila oko 1,5 milijardi eura u projekte na crnogorskom primorju, ali da taj investicioni ciklus nije adekvatno ispraćen infrastrukturnim razvojem.

„Pitanje je šta je država uradila kada je riječ o infrastrukturi, imajući u vidu koliki je novac uložen. I dalje imamo saobraćajnice sa dvije trake, nijesmo završili obilaznice, a ni ulaz u Tivat nije adekvatno riješen“, naveo je Komnenović.

Prema njegovim riječima, Aerodrom Tivat je još 2018. godine opslužio oko 1,2 miliona putnika, dok je infrastruktura ostala gotovo nepromijenjena.

„Vrlo mali dio novca koji je došao kroz strane investicije uložen je u infrastrukturu i upravo zato moramo promijeniti pristup“, rekao je on.

Komnenović je istakao da je Opština Tivat u posljednjih šest godina u lokalnu infrastrukturu uložila više od 46 miliona eura, dodajući da će fokus u narednom periodu biti na novim projektima koji će omogućiti održivi razvoj turizma i investicija.