Njemačka ima ambiciozne klimatske ciljeve – postizanje ugljenične neutralnosti do 2045. godine, a nakon 2050. čak i negativne emisije. Ipak, na putu ka zelenijoj budućnosti suočava se s ozbiljnim izazovom: hroničnim nedostatkom kvalifikovanih radnika.
Sa budžetom od 500 milijardi eura za infrastrukturne projekte – od čega je 100 milijardi eura izdvojeno za Fond za klimu i transformaciju – Njemačka jasno pokazuje svoju posvećenost zelenoj tranziciji. Međutim, prema analizi Njemačke privredne komore (DIHK), zemlji trenutno nedostaje oko 560.000 radnika u 250 ključnih zanimanja koja su presudna za sprovođenje energetske tranzicije. Samo u sektorima solarne i vjetroenergije te vodonika biće potrebno još 300.000 stručnjaka tokom naredne decenije, prenosi Seebiz.eu.
Ovaj manjak otvara velike prilike za studente i mlade stručnjake, jer – kako navodi portal Studying-in-Germany.org – izbor obrazovnih programa koji nude praktične vještine za rad u „zelenim“ sektorima može biti presudan za buduću karijeru i lični doprinos borbi protiv klimatskih promjena.
Već sada čak 21 odsto radne snage u Njemačkoj radi na poslovima koji imaju ekološku komponentu, ali određene oblasti bilježe posebno veliku potražnju. To su:
- energetski sistemi, gdje su traženi eksperti za obnovljive izvore energije;
- industrija, posebno proizvodnja čelika i teška industrija;
- građevinarstvo i urbani razvoj, koji vape za planerima i inženjerima sa znanjem o održivim praksama;
- mobilnost i transport, gdje su potrebni stručnjaci za električna vozila i infrastrukturu za punjenje;
- digitalne tehnologije i obrada podataka, gdje se traže analitičari i softverski inženjeri koji podržavaju inovacije usmjerene na zaštitu životne sredine.
Njemačka je, očigledno, otvorena za novu generaciju stručnjaka koji žele da doprinesu stvaranju održivije budućnosti – uz istovremeno jačanje sopstvene karijere na jednom od najstabilnijih tržišta rada u Evropi.
