ODSTUPANJE administracije Donalda Trampa od dosadašnjih trgovinskih praksi ostavlja duboke tragove. Njemački proizvođači automobila nemaju mnogo izbora – preostaje im samo da čekaju i nadaju se da ipak neće biti tako loše, piše Deutsche Welle.

Svijet u neizvjesnosti

Otkako je Donald Tramp ponovo postao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, svijet se suočava s velikom neizvjesnošću. Sama najava njegovog plana o uvođenju drastičnih carina za mnoge zemlje već je izazvala milijardske gubitke na berzama i ugrozila globalnu trgovinu. Posebno je pogođena Njemačka, kao izvozno orijentisana ekonomija – naročito njena automobilska industrija.

Iako analiza banke Commerzbank pokazuje da Njemačka nije najveći izvoznik automobila u Sjevernu Ameriku – više gotovih vozila u SAD izvoze Meksiko, Japan, Južna Koreja i Kanada – prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, Njemačka je 2024. godine izvezla oko 3,4 miliona putničkih automobila, a najveći kupac bile su upravo Sjedinjene Američke Države.

Zbog toga bi carine na automobile pogodile „najvažniji izvozni proizvod Njemačke“, izjavio je predsjednik instituta Ifo, Clemens Fuest, a prenosi agencija Reuters. „To predstavlja ozbiljno opterećenje za njemačku privredu.“

„Izvoz za zalihe“

Od dana koji Donald Tramp naziva „Dan oslobođenja“ – dana kada su objavljene nove carinske mjere – primjetan je neobičan trend: njemački proizvođači automobila povećali su isporuke ka SAD-u. Za automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhöffera, direktora Centra za automobilska istraživanja (CAR) u Bohumu, to je „izvoz unaprijed“.

Proizvođači žele popuniti skladišta u SAD-u prije nego što nove carine stupe na snagu, pojašnjava Dudenhöffer. Zbog toga dolazi do „kratkoročne anticiklične proizvodnje“.

Slično tvrdi i Stefan Bratzel: proizvođači su pokušali da prevezu što više vozila prije nego što carine stupe na snagu. Direktor Centra za menadžment u automobilskoj industriji (CAM) navodi za DW: „Cijene će neminovno rasti. Potražnja u SAD-u će pasti – a samim tim i promet i profit.“

Uprkos svemu, njemački kancelar Friedrich Merz poručio je, tokom prvog razgovora s Trampom, da žele brzo riješiti trgovinske nesuglasice. „Ne želim da ulazimo u otvoreni trgovinski rat“, naglasio je Merz.

Nada u Londonu

Ono čega se političari i ekonomisti najviše boje jeste nepredvidivost Trampove politike. Ako se posmatra s optimizmom, moglo bi se govoriti o „fleksibilnosti“, kao što pokazuje iznenadni dogovor Vašingtona i Pekinga – ili primjer Velike Britanije.

Naime, prema izvještaju BBC-ja, SAD i Velika Britanija postigli su preliminarni dogovor o bilateralnim carinama na automobile. Tako će carinska stopa za do 100.000 britanskih automobila biti smanjena na 10%, što otprilike odgovara količini vozila koje je Velika Britanija izvezla prošle godine. Za sve što premaši ovu kvotu, predviđena je uvozna taksa od 27,5%.

Iako komplikovano, Tramp je najavio da će motori i dijelovi aviona Rolls-Royce moći da se uvoze bez carina. No, prema BBC-ju, to još nije sigurno jer je potrebna saglasnost Kongresa, s obzirom da američki predsjednik ne može samostalno zaključivati dugoročne trgovinske sporazume.

Neizvjesnost kao otrov za privredu

Trampova ekonomska politika je nepredvidiva – danas prijeti carinama, sjutra ih odlaže. Može li se na taj način poslovati? Ne, smatraju svi stručnjaci sa kojima je DW razgovarao.

"/>

„Fleksibilnost je ključna, posebno kod Trampa“, navodi Bratzel, ali dodaje da je to „otrov za proizvođače i dobavljače koji moraju dugoročno da planiraju investicije i lanca snabdijevanja“.

Dirk Dohse iz Instituta za svjetsku privredu (IfW) u Kilu ukazuje da je neizvjesnost veliki problem za evropske proizvođače. Oni se suočavaju i s drugim izazovima: visoki troškovi proizvodnje, manjak atraktivnih modela, posebno u domenu električnih vozila, i gubitak konkurentnosti u odnosu na kineske rivale.

Kako bi izbjegli visoke carine, pojedini njemački proizvođači razmatraju premještanje proizvodnje u SAD. „Audi čak razmatra izgradnju fabrike. Zajednička fabrika Audi-Porsche takođe bi mogla biti interesantna opcija“, kaže Dohse.

Koncept „podjele posla“

Ipak, ulaganja u SAD nisu idealno rješenje. Za proizvodnju automobila u Americi potrebni su brojni dijelovi iz uvoza – što važi i za američke proizvođače. Mnogi dijelovi „američkih“ automobila proizvode se van SAD-a.

„Tramp nije shvatio koncept i prednosti međunarodne podjele rada“, smatra Bratzel. Rezultat: „Parola ‘Amerika na prvom mjestu’ mogla bi ozbiljno da našteti ekonomskom blagostanju SAD-a.“

Dohse zaključuje da „carine i njihove posljedice nijesu pažljivo osmišljene, što pokazuju i stalne promjene u Trampovim najavama“.

Otvaranje novih tržišta

Zbog poremećaja koje izaziva Trampova ekonomska politika, njemački proizvođači automobila moraju da pronađu nova rješenja. Dudenhöffer savjetuje uzdržanost: „Sačekajte! Ne reagujte impulsivno.“ Budući da nikada nije bilo više neizvjesnosti, buduće investicije bi, prema njegovom mišljenju, trebalo da budu usmjerene ka Aziji.

Dohse preporučuje diverzifikaciju: „Kompanije treba da šire proizvodnju u više zemalja kako bi smanjile zavisnost od pojedinačnih tržišta i njihovih trgovinskih propisa.“

Bratzel se zalaže za princip „proizvodi tamo gdje prodaješ“, dok Frank Schwope predlaže da se njemački proizvođači dugoročno više okrenu tržištima jugoistočne Azije, kako bi smanjili zavisnost i od Kine i od SAD-a.

Izvor: Index.hr/ Deutsche Welle