ODSTUPANJE administracije Donalda Trampa od dosadašnjih trgovinskih praksi ostavlja duboke tragove. Njemački proizvođači automobila nemaju mnogo izbora – preostaje im samo da čekaju i nadaju se da ipak neće biti tako loše, piše Deutsche Welle.

Svijet u neizvjesnosti

Otkako je Donald Tramp ponovo postao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, svijet se suočava s velikom neizvjesnošću. Sama najava njegovog plana o uvođenju drastičnih carina za mnoge zemlje već je izazvala milijardske gubitke na berzama i ugrozila globalnu trgovinu. Posebno je pogođena Njemačka, kao izvozno orijentisana ekonomija – naročito njena automobilska industrija.

Iako analiza banke Commerzbank pokazuje da Njemačka nije najveći izvoznik automobila u Sjevernu Ameriku – više gotovih vozila u SAD izvoze Meksiko, Japan, Južna Koreja i Kanada – prema podacima njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, Njemačka je 2024. godine izvezla oko 3,4 miliona putničkih automobila, a najveći kupac bile su upravo Sjedinjene Američke Države.

Zbog toga bi carine na automobile pogodile „najvažniji izvozni proizvod Njemačke“, izjavio je predsjednik instituta Ifo, Clemens Fuest, a prenosi agencija Reuters. „To predstavlja ozbiljno opterećenje za njemačku privredu.“

„Izvoz za zalihe“

Od dana koji Donald Tramp naziva „Dan oslobođenja“ – dana kada su objavljene nove carinske mjere – primjetan je neobičan trend: njemački proizvođači automobila povećali su isporuke ka SAD-u. Za automobilskog stručnjaka Ferdinanda Dudenhöffera, direktora Centra za automobilska istraživanja (CAR) u Bohumu, to je „izvoz unaprijed“.

Proizvođači žele popuniti skladišta u SAD-u prije nego što nove carine stupe na snagu, pojašnjava Dudenhöffer. Zbog toga dolazi do „kratkoročne anticiklične proizvodnje“.

Slično tvrdi i Stefan Bratzel: proizvođači su pokušali da prevezu što više vozila prije nego što carine stupe na snagu. Direktor Centra za menadžment u automobilskoj industriji (CAM) navodi za DW: „Cijene će neminovno rasti. Potražnja u SAD-u će pasti – a samim tim i promet i profit.“

Uprkos svemu, njemački kancelar Friedrich Merz poručio je, tokom prvog razgovora s Trampom, da žele brzo riješiti trgovinske nesuglasice. „Ne želim da ulazimo u otvoreni trgovinski rat“, naglasio je Merz.

Nada u Londonu

Ono čega se političari i ekonomisti najviše boje jeste nepredvidivost Trampove politike. Ako se posmatra s optimizmom, moglo bi se govoriti o „fleksibilnosti“, kao što pokazuje iznenadni dogovor Vašingtona i Pekinga – ili primjer Velike Britanije.

Naime, prema izvještaju BBC-ja, SAD i Velika Britanija postigli su preliminarni dogovor o bilateralnim carinama na automobile. Tako će carinska stopa za do 100.000 britanskih automobila biti smanjena na 10%, što otprilike odgovara količini vozila koje je Velika Britanija izvezla prošle godine. Za sve što premaši ovu kvotu, predviđena je uvozna taksa od 27,5%.

Iako komplikovano, Tramp je najavio da će motori i dijelovi aviona Rolls-Royce moći da se uvoze bez carina. No, prema BBC-ju, to još nije sigurno jer je potrebna saglasnost Kongresa, s obzirom da američki predsjednik ne može samostalno zaključivati dugoročne trgovinske sporazume.

Neizvjesnost kao otrov za privredu

Trampova ekonomska politika je nepredvidiva – danas prijeti carinama, sjutra ih odlaže. Može li se na taj način poslovati? Ne, smatraju svi stručnjaci sa kojima je DW razgovarao.

„Fleksibilnost je ključna, posebno kod Trampa“, navodi Bratzel, ali dodaje da je to „otrov za proizvođače i dobavljače koji moraju dugoročno da planiraju investicije i lanca snabdijevanja“.

Dirk Dohse iz Instituta za svjetsku privredu (IfW) u Kilu ukazuje da je neizvjesnost veliki problem za evropske proizvođače. Oni se suočavaju i s drugim izazovima: visoki troškovi proizvodnje, manjak atraktivnih modela, posebno u domenu električnih vozila, i gubitak konkurentnosti u odnosu na kineske rivale.

Kako bi izbjegli visoke carine, pojedini njemački proizvođači razmatraju premještanje proizvodnje u SAD. „Audi čak razmatra izgradnju fabrike. Zajednička fabrika Audi-Porsche takođe bi mogla biti interesantna opcija“, kaže Dohse.

Koncept „podjele posla“

Ipak, ulaganja u SAD nisu idealno rješenje. Za proizvodnju automobila u Americi potrebni su brojni dijelovi iz uvoza – što važi i za američke proizvođače. Mnogi dijelovi „američkih“ automobila proizvode se van SAD-a.

„Tramp nije shvatio koncept i prednosti međunarodne podjele rada“, smatra Bratzel. Rezultat: „Parola ‘Amerika na prvom mjestu’ mogla bi ozbiljno da našteti ekonomskom blagostanju SAD-a.“

Dohse zaključuje da „carine i njihove posljedice nijesu pažljivo osmišljene, što pokazuju i stalne promjene u Trampovim najavama“.

Otvaranje novih tržišta

Zbog poremećaja koje izaziva Trampova ekonomska politika, njemački proizvođači automobila moraju da pronađu nova rješenja. Dudenhöffer savjetuje uzdržanost: „Sačekajte! Ne reagujte impulsivno.“ Budući da nikada nije bilo više neizvjesnosti, buduće investicije bi, prema njegovom mišljenju, trebalo da budu usmjerene ka Aziji.

Dohse preporučuje diverzifikaciju: „Kompanije treba da šire proizvodnju u više zemalja kako bi smanjile zavisnost od pojedinačnih tržišta i njihovih trgovinskih propisa.“

Bratzel se zalaže za princip „proizvodi tamo gdje prodaješ“, dok Frank Schwope predlaže da se njemački proizvođači dugoročno više okrenu tržištima jugoistočne Azije, kako bi smanjili zavisnost i od Kine i od SAD-a.

Izvor: Index.hr/ Deutsche Welle