Tržišta nafte ulaze u novu fazu neizvjesnosti nakon što su se Sjedinjene Američke Države pridružile ratu između Irana i Izraela, a stručnjaci upozoravaju na trocifrene cijene.
Investitori pažljivo prate reakciju Teherana nakon američkih napada na njegova nuklearna postrojenja, a iranski ministar vanjskih poslova upozorio je da njegova država zadržava “sve opcije” za odbranu svog suvereniteta.
Fjučersi nafte porasli su za više od 2% u ranim jutarnjim časovima u Aziji. Američka sirova nafta WTI porasla je za više od 2% na 75,22 dolara po barelu, dok je globalna referentna cijena Brent porasla za skoro 2% na 78,53 dolara po barelu, piše Seebiz.
“Postoji stvarni rizik da će tržište u narednim sedmicama doživjeti nezapamćene poremećaje u snabdijevanju, mnogo ozbiljnije prirode od cjenovnog šoka iz 2022. nakon rata u Ukrajini”, rekao je viši energetski analitičar MST Marqueea, Saul Kavonic.
Iako je reakcija tržišta nakon američkih napada bila manje žustra u odnosu na period od nešto više od sedmicu dana ranije kada je Izrael pokrenuo vazdušne udare na Iran, posmatrači industrije vjeruju da najnovija dešavanja najavljuju novo doba nestabilnosti za tržišta nafte, naročito dok se čekaju potencijalne iranske kontramjere.
Prijetnje zatvaranjem Hormuškog moreuza, nakon što je iranski parlament dao saglasnost za njegovo zatvaranje, dodatno su pojačale nervozu na tržištu.
Ovoga puta situacija djeluje drugačije, imajući u vidu baraž raketa koji se ispaljuje više od sedmicu dana, a sada i direktno uključivanje SAD-a.
Moreuz koji povezuje Persijski zaliv sa Arapskim morem predstavlja ključnu arteriju za globalnu trgovinu naftom, sa oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata koji svakodnevno prolaze tim putem. To čini skoro petinu ukupnih svjetskih isporuka nafte.
Ako Iran zatvori Hormuški moreuz, zapadne sile će najvjerovatnije “direktno ući u sukob” i pokušati da ga ponovo otvore, rekao je Kavonic za CNBC, dodajući da bi cijene nafte mogle da dostignu 100 dolara po barelu i ponovo testiraju najviše nivoe iz 2022. ako zatvaranje potraje duže od nekoliko sedmica.
“Čak i izvjesni stepen ometanja prolaza kroz moreuz, bez potpunog zatvaranja, mogao bi izazvati ozbiljan skok cijena nafte”, izjavio je viši energetski analitičar.
Kavonicovo mišljenje dijele i drugi stručnjaci iz sektora.
Američka i saveznička vojska bi na kraju ponovo otvorile moreuz, ali ako Iran upotrijebi sve svoje vojne kapacitete, sukob bi mogao “potrajati duže od posljednja dva Zalivska rata”, rekao je Bob MekNali, predsjednik Rapidan Energy Group. A ukoliko Iran odluči da napadne proizvodnju ili transport energenata u Zalivu, ima kapacitete da poremeti isporuku nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG), što bi dovelo do naglog rasta cijena.
“Dugotrajno zatvaranje ili uništenje ključne energetske infrastrukture u Zalivu moglo bi podići cijene sirove nafte iznad 100 dolara”, rekao je.
Indeks volatilnosti sirove nafte CBOE, koji mjeri očekivanja tržišta za 30-dnevnu promjenljivost cijena sirove nafte, nalazi se na nivoima iz marta 2022, koje je dostigao ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Iako je postojao određeni nivo neizvjesnosti oko toga kako bi se dešavanja na Bliskom istoku mogla odraziti na snabdijevanje naftom, Endi Lipou iz Lipow Associates primijetio je da trenutni događaji imaju drugačiju težinu.
„Ovoga puta djeluje drugačije, s obzirom na baraž projektila koji su ispaljivani više od sedmicu dana, a sada i direktno uključivanje SAD-a“, rekao je, dodajući da bi nafta mogla dostići 100 dolara po barelu ako bi izvoz kroz Hormuški moreuz bio pogođen.
Iako bi pokušaj blokiranja Hormuškog plovnog puta između Irana i Omana mogao imati ozbiljne posljedice za globalnu ekonomiju, prijetnje blokadom su uglavnom bile retoričke, a stručnjaci navode da je fizički skoro nemoguće sprovesti ih.
„Dakle, slika je pomalo kontradiktorna i mislim da će trgovci biti oprezni, a ne paničiti osim ako se ne pojavi više konkretnih dokaza“, izjavila je Vandana Hari, osnivačica i izvršna direktorka Vanda Insightsa.
Iran je 2018. zaprijetio zatvaranjem Hormuškog moreuza usljed pojačanih tenzija nakon što su SAD istupile iz nuklearnog sporazuma i ponovo uvele sankcije. Slične prijetnje izrečene su i 2011. i 2012. godine, kada su visoki iranski zvaničnici – među njima i tadašnji potpredsjednik Mohammad-Reza Rahimi – upozorili na moguće zatvaranje ukoliko zapadne zemlje uvedu dodatne sankcije iranskom izvozu nafte zbog njegovih nuklearnih aktivnosti.
Pored toga, važno je istaći da iranska energetska infrastruktura do sada nije bila meta čak ni uprkos nedavnim požarima, rekla je Rebeka Babin, viša trgovkinja energijom u CIBC Private Wealth.
„Izgleda da obje strane imaju interes da drže naftu van vatrene linije, barem za sada“, rekla je.
