Kad padne promet, padaju i otkazi te se tako pad potrošnje samo pogoršava i vrlo brzo dolazi se u začaranu spiralu koja cijelu ekonomiju vuče u ponor.

Stopa inflacije u Kini u aprilu je iznosila samo 0,2 posto, što je za 0,1 postotni poen manje nego što su očekivali ekonomisti. Drugim riječima, potrošnja i investicije u zemlji su i dalje zakočeni, zbog čega cijene padaju, a sve grupe potrošača suzdržavaju se od potrošnje u očekivanju još nižih cijena.

Potrošačke cijene u kineskoj industriji u maju pale su 4,6 posto, što je njihov najoštriji pad u proteklih sedam godina. Nakon objave tog podatka, kineski juan dodatno je oslabio prema američkom dolaru te je vrlo blizu najnižeg nivoa u proteklih pet godina, piše Tportal.

Kineska ekonomija se hladi, umjesto da ubrzava, a kineski statističari objašnjavanju to generalno slabom potražnjom za robama, sirovinama i industrijskim proizvodima te zemlje.

Rudarstvo i obrada sirovina predvode po padu cijena, a za hranu, duvan i alkohol tek blago rastu. Ekonomisti tvrde da je rizik od deflacije poprilično visok te će i u idućim mjesecima lebdjeti iznad privrede.

Dugoročno, ekonomisti su optimistični po pitanju kineskog ekonomskog rasta kako zbog izdašnih državnih podsticaja upucanih u realni sektor, tako i zbog trenutno “mirne“ geopolitičke situacije po pitanju Tajvana.

"/>

No ako se deflacija ukorijeni, kao što se inflacija ukorenila na Zapadu, optimisti bi mogli brzo da promijene svoje mišljenje. Naime, kad počnu da padaju cijene, s njima gotovo uvjek padaju i plate i investicije jer se svi suzdržavaju od potrošnje očekujući da će cijene još više pasti.

Kada potrošnja jednom padne, teško ju je podstaći pa preduzeća imaju problema s nagomilanim zalihama, prometi padaju, a kad padne promet, padaju i otkazi te se tako pad potrošnje samo pogoršava i vrlo brzo dolazi se u začaranu spiralu koja cijelo ekonomiju vuče u ponor.

Hrvatska je u deflaciji provela tri godine, od 2014. do 2017, ali je bila vrlo blaga i za potrošače je imala pozitivne efekte – primarno su je uzrokovali trgovački lanci koji su u tom periodu vodili bitku za svakog kupca rušenjem cijena i bezbrojnim “akcijama“.

S druge su strane u istom periodu jako rasle cijene goriva, pa su dobici za potrošače ostvareni na blagajnama dućana poništeni na benzinskim pumpama.