Posljednjih dana date su mnoge izjave o cijenama koje naplaćuje hrvatska naftna kompanija JANAF. MOL-a je saopštio – “neka činjenice govore same za sebe, što će razjasniti situaciju”.
JANAF trenutno naplaćuje više od tri puta veću tranzitnu naknadu nego što naplaćuje operater naftovoda TAL, koji polazi iz susjedne luke Trst i prolazi kroz Njemačku do Beča.
Hrvatske cijene su više od jedan i po puta veće od onih koje se primjenjuju u ukrajinskom dijelu Društva, dok je Ukrajina u ratu, što predstavlja izuzetne izazove za ukrajinsku energetsku infrastrukturu, a ove okolnosti nijesu prisutne u slučaju JANAF-a.
Važno je napomenuti da takozvani kopneni transport kroz Ukrajinu isporučuje sirovu naftu u region direktno od proizvođača, bez dodatnih troškova transporta. Nasuprot tome, roba koja stiže u luku Omišalj prevozi se iz zemalja proizvođača (Libija, Saudijska Arabija, Kazahstan, Norveška i dr.) morskim putem u Hrvatsku, što znači dodatni trošak transporta od 20–25 dolara po toni.
Ovaj dodatni trošak čini ionako neopravdane troškove prevoza na hrvatskoj ruti još skupljim. Činjenica je i da je 2022. godine, nakon izbijanja rata u Ukrajini, hrvatska kompanija povećala svoje transportne naknade za više od 70 odsto, dok kod ostalih pružalaca usluga nijesmo zabilježili sličan rast.
Troškovi transporta mogu se uporediti na osnovu 100 kilometara. Naknade po toni su sljedeće:
| Režija | Cena (USD/tona/100km) | |
| BTC | Baku-Tbilisi-Džejhan | 1.2 |
| MOL (HU) | Ukrajinska granica – Rafinerija Dunav, Mađarska | 1.0 |
| Transneft (RU) | Samara – Beloruska granica | 1.0 |
| TAL / AVP | Trst – Beč | 1.4 |
| Ukrtransnafta | Beloruska granica (preko Ukrajine) – mađarska granica | 3.4 |
| JANAF | Hrvatska – mađarska granica | 5.3 |
“Takođe želimo da naglasimo da trenutno ne postoji potpisan ugovor između MOL-a i JANAF-a, što znači da se trenutne isporuke odvijaju u zakonski neregulisanom okruženju. MOL i dalje pokušava da postigne dogovor, ali JANAF očigledno zloupotrebljava svoju poziciju ne nudeći transport sirove nafte u skladu sa industrijskim cijenama i ne uzimajući u obzir dodatne troškove pomorskog transporta. Istovremeno, novim sporazumom bi se rješavanje sporova stavilo pod hrvatsko pravo i nadležnost sudova u Zagrebu, umjesto austrijskog zakona i Arbitražnog suda u Beču, što je praksa posljednjih godina. MOL to ne može prihvatiti”, saopštili su iz MOL-a.










