Rat na Bliskom istoku prerasta iz regionalnog sukoba u globalni ekonomski šok s dalekosežnim posljedicama. Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, aktuelna kriza već sada mijenja očekivanja za svjetsku ekonomiju, povećavajući inflacione pritiske i smanjujući izglede za rast.
Izvršna direktorica MMF-a, Kristalina Georgieva, upozorila je da je riječ o jednom od najvećih poremećaja u globalnom snabdijevanju energijom u modernoj istoriji. Posebno zabrinjava blokada Hormuškog moreuza, kroz koji inače prolazi oko petine svjetske nafte i gasa.
„Rat je izazvao najveći poremećaj u globalnom snabdijevanju energijom u novijoj istoriji. Čak i u scenariju brzog smirivanja sukoba, bićemo prinuđeni da snizimo projekcije rasta i povećamo očekivanja inflacije
Inflacija je povećanje opšteg nivoa cijena u određenom vre…
“, izjavila je Georgieva.
Energija kao ključni kanal šoka
Energetski sektor pokazao se kao glavni prenosni mehanizam krize. Procjenjuje se da je globalno snabdijevanje naftom smanjeno za čak 13 odsto, što se preliva na cijene goriva, logistiku i šire industrijske lance.
Uticaj nije ograničen samo na naftu i gas. Poremećaji se osjećaju i u snabdijevanju helijumom te đubrivima, što dodatno povećava rizike za industriju i poljoprivredu. Oštećenja infrastrukture dodatno produbljuju problem – Međunarodna agencija za energiju navodi da su desetine energetskih postrojenja pretrpjele štetu, od kojih je značajan dio ozbiljno oštećen.
Čak i zemlje izvoznice energije nijesu imune. Katar, na primjer, suočava se s dugotrajnim oporavkom proizvodnih kapaciteta, što dodatno destabilizuje globalnu ponudu.
Inflacija i rast: nepovoljan scenario
Prije izbijanja sukoba, MMF je očekivao blagi oporavak globalne ekonomije, s rastom od oko 3,3% u 2026. i 3,2% u 2027. godini. Međutim, novi geopolitički uslovi značajno mijenjaju tu sliku.
„Svi putevi sada vode ka višim cijenama i sporijem rastu. Nalazimo se u svijetu povišene neizvjesnosti“, naglasila je Georgieva, ističući kako se geopolitički rizici nadovezuju na već postojeće izazove poput klimatskih promjena, tehnoloških transformacija i demografskih trendova.
Ovakav spoj faktora stvara kompleksno okruženje u kojem monetarne i fiskalne politike imaju ograničen manevarski prostor.
Najranjiviji pod najvećim pritiskom
"/>Kriza posebno teško pogađa zemlje koje zavise od uvoza energije. Riječ je uglavnom o ekonomijama s ograničenim fiskalnim kapacitetima, koje nemaju prostora za ublažavanje udara na stanovništvo.
„Najviše će stradati siromašne i ranjive zemlje bez sopstvenih energetskih resursa“, upozorava Georgieva, dodajući da takva situacija povećava rizik društvenih nemira.
Istovremeno, čak 85% članica MMF-a spada u kategoriju uvoznika energije, što znači da je većina svijeta direktno izložena ovom šoku.
Fond razmatra proširenje kreditnih linija kako bi pomogao najugroženijim državama, ali ističe da široke energetske subvencije nijesu održivo rješenje jer mogu dodatno podstaći inflaciju.
Rizik prelijevanja na prehrambeni sektor
Iako trenutno ne postoji globalna prehrambena kriza, rizici rastu. Poremećaji u snabdijevanju đubrivima mogli bi smanjiti poljoprivrednu proizvodnju i dovesti do rasta cijena hrane.
Iz humanitarne organizacije Svjetski program za hranu već upozoravaju da bi milioni ljudi mogli biti izloženi akutnoj gladi ako se sukob nastavi. Time bi se energetska kriza transformisala u širu humanitarnu i ekonomsku prijetnju.
Pogled unaprijed: svijet trajne neizvjesnosti
Predstojeći proljećni sastanci MMF-a i Svjetske banke u Washingtonu biće u znaku ovog sukoba, a nove projekcije dodatno će razjasniti razmjere štete. Globalna ekonomija ulazi u fazu povećane volatilnosti, gdje se šokovi ne mogu izbjeći, već samo ublažiti.
Kako zaključuje Georgieva: „Čak i ako se oporavimo od ovog šoka, moramo ostati spremni na sljedeći.“
