Posljedice politike vezane za carine bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa stvaraju rizik od rasta javnog duga širom svijeta do nivoa koji nijesu viđeni još od završetka Drugog svjetskog rata, izjavio je visoki zvaničnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) zadužen za fiskalna pitanja.
Direktor odjeljenja MMF-a za fiskalne poslove Vitor Gaspar izjavio je da u ovom trenutku najpesimističniji scenario predviđa rast globalnog javnog duga sa 92,3 odsto svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 117 odsto do kraja 2027. godine, a i to bi moglo biti preoptimistično ukoliko se trgovinske tenzije nastave.
„Ove godine došlo je do naglog rasta neizvjesnosti, trgovinske i geopolitičke tenzije su eskalirale, finansijski uslovi su se pooštrili, volatilnost na tržištima kapitala povećana, a pritisak na potrošnju dodatno porastao”, kazao je Gaspar za Financial Times.
Nivo globalnog javnog duga bio bi najveći još od završetka Drugog svjetskog rata kada je 1946. godine dostigao 150 odsto svjetskog BDP-a, da bi potom drastično opao tokom 1950-ih i 1960-ih godina, pišu Financije.hr.
Većina Trampovih recipročnih carina trenutno je suspendovana dok se pokušavaju postići trgovinski sporazumi koji bi mogli smanjiti postojeće dažbine.
Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je ove sedmice da je trgovinski rat sa Kinom neodrživ. Sjedinjene Američke Države uvele su carine od 145 odsto na kineske proizvode, dok je Kina odgovorila nametom od 125 odsto na uvoz iz SAD-a.
Prema riječima Gaspara, države bi trebalo da udvostruče napore u sređivanju svojih javnih finansija.
Prema procjeni MMF-a, u državama koje čine 75 odsto svjetskog BDP-a, javni dug će ove godine rasti. To uključuje SAD, Kinu, Njemačku, Francusku, Italiju i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Gaspar je, ipak, pozdravio odluku Njemačke da privremeno odustane od fiskalne discipline kako bi investirala u infrastrukturu, jer se radi o zemlji sa znatno nižim nivoom javnog duga u poređenju sa ostalim razvijenim ekonomijama.
