Iako je došlo do pada cijena hrane početkom 2025. godine, one su i dalje više u poređenju s istim periodom prošle godine. Kako su portalu Bankar.me kazali iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, u narednom periodu očekuje se stabilizacija tržišta, odnosno očekuje se da će ove godine doći pada cijena. Ipak, faktori poput globalnih tržišnih kretanja, troškova proizvodnje i uvoza, kako kažu, dalje igraju značajnu ulogu u formiranju cijena hrane u Crnoj Gori.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede redovno prati globalni FAO Indeks cijena hrane, koji može, kako kažu, da posluži kao alat za očekivanje cijena kroz kraći period i u Crnoj Gori. Taj indeks u januaru ove godine je iznosio 124,9 poena, što predstavlja pad od 2,1 poena (1,6%) u odnosu na revidirani nivo iz decembra prošle godine.
Pad cijena u odnosu na prošlu godini zabilježen je kod žitarica, koje su januaru bile jeftinije 6,9 % nego u istom mjesecu prošle godine. Cijene pšenice, kako navode, na svjetskom tržištu blago su pale u januaru. Indeks cijena biljnih ulja prosječno je iznosio 153,0 poena u januaru, što je pad od 5,6% u odnosu na december, ali je i dalje bio 24,9% viši od nivoa iz prošle godine.
„Opadanje je uglavnom bilo uzrokovano nižim svjetskim cijenama palminog i ulja od repice, dok su cijene sojinog i suncokretovog ulja ostale stabilne. Indeks cijena mesa u januaru iznosio je 117,7 poena, što je pad od 1,7 poena (1,4%) u odnosu na decembar, ali je i dalje 8,9 poena (8,1%) viši nego prije godinu dana. Pad indeksa uzrokovan je nižim cijenama ovčijeg, svinjskog i živinskog mesa, koje su nadmašile rast cijena goveđeg mesa“, navode iz Ministartstva poljoprivrede.
Cijene ovčijeg mesa su pale jer je, kako ističu, potražnja oslabila nakon novogodišnjih praznika. Indeks cijena mlečnih proizvoda iznosio je 142,9 poena u januaru, što je rast od 2,4% u odnosu na decembar 2024. godine, a 20,4% više nego prije godinu dana.
„Međunarodne cijene sira zabilježile su najveći rast (7,6% u odnosu na prethodni mjesec), što odražava rast globalne potražnje za uvozom, dok se proizvodnja polako oporavlja, a prodaja na domaćem tržištu u glavnim zemljama proizvođačima ostaje snažna“, navode iz Ministarstva poljoprivrede.
“Dakle, opadanje indeksa cijena za šećer, biljna ulja i meso bilo je veće od rasta cijena mlječnih proizvoda i žitarica. U vezi sa navedenim, pretpostavka je da će cijene poljoprivrednih proizvoda biti nešto niže u narednom periodu u poređenju sa 2024. godinom. Takođe, važno je istaći da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prepoznaje potrebu za povećanjem podrške poljoprivrednoj proizvodnji kako bi se smanjila zavisnost od uvoza i stabilizovale cijene hrane“, navode iz ovog resora.
Podsjećaju da je Agrobudžet za 2024. godinu iznosio je 75 miliona eura, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu, a takav trend se očekuje i u 2025. godini.
„Međutim, ova sredstva su i dalje nedovoljna i da bi izdvajanja za poljoprivredu trebalo da budu oko 3% državnog budžeta, isključujući sredstva za staračke naknade. Očekuje se da će jačanje investicionih mjera i bolje korišćenje fondova EU, poput IPARD III programa koji obezbjeđuje 63 miliona eura, doprinijeti povećanju domaće proizvodnje i stabilizaciji cijena hrane u narednom periodu“, navode iz Ministartva poljoprivrede.
Globalna kretanja utiču i na cijene u Crnoj Gori
Prema njohovim riječima, faktori koji najviše utiču na rast cijena hrane u Crnoj Gori su povećanje proizvođačkih i uvoznih cijena, kao i rast bruto troškova za zarade u sektoru trgovine, koji su u 2024. godini bili prosječno veći za 42% u odnosu na 2021. godinu.
„Neto profitne marže uvoznika i distributera takođe su zabilježile veći rast nego kod distributera i velikih trgovačkih lanaca. Prema MONSTAT-u, ukupna produktivnost u ovom periodu imala je pad od 3,3%, što je dodatno doprinijelo rastu cijena“, navode iz Ministastva poljoprivrede.
Takođe, međunarodna tržišta imaju značajan uticaj na kretanje cijena hrane u Crnoj Gori.
„U periodu od 2021. do 2024. godine, globalni indeks cijena hrane, prema FAO podacima, zabilježio je rast od preko 30%, što se odrazilo i na uvozne cijene u Crnoj Gori. Poseban uticaj imale su cijene žitarica, koje su na svjetskim berzama porasle za 25% u ovom periodu, dok su cijene mliječnih proizvoda porasle za 18%. Takođe, rast cijena goriva i transporta, koji su u 2023. godini bili za 20% viši u odnosu na 2021, doveo je do povećanja logističkih troškova, što se direktno odrazilo na krajnju cijenu prehrambenih proizvoda. A tokom 2024. godine svi akteri u poljoprivrednom lancu su usporili sa snižavanjem cijena, bojeći se da će tako trajno sniziti prihode i profitnu stopu“, navode iz Ministarstva poljoprivrede.
Dodaju da klimatske promjene dodatno pogoršavaju situaciju, jer su ekstremne vremenske prilike, uključujući suše i poplave, smanjile prinose u velikim poljoprivrednim regionima koje snabdijevaju crnogorsko tržište. Takođe, nedostatak radne snage, ili bolje rečeno kuplje nadnice, je doprinio rastu cijena.
Proizvodi s najvećim rastom cijena u 2024.
Prema podacima Monstata, stopa inflacija mjerena indeksima potrošačkih cijena u 2024. godine za hranu i bezalkoholna pića bila su u prosjeku 1,3% viša u odnosu na 2023. godinu.
„Najveći rast cijena zabilježen je kod mesa. Analizom dostupnih podataka o cijenama poljoprivrednih proizvoda u Crnoj Gori tokom 2024. godine, evidentno je da su određeni proizvodi dostigli najviše cijene u specifičnim periodima. Praćenjem cijena u veleprodajama i na tržnicama, Ministarstvo je uočilo da cijene imaju sezonske varijacije u sektoru povrća i voća, ali to kada je prisutna veća dnevna ili nedjeljna potražnja za određenim poljoprivrednim proizvodima“, kažu u Ministartvu poljoprivrede.
Komenterišuću bojkotot trgovina, iz ovog resor, skreći pažnju javnosti da moramo paziti domaće proizvođače i istuču da je rješenje u jačanju domaće proizvodnje i ekonomskom patriotizmu.
„Okretanje građana ka domaćim proizvođačima predstavlja značajnu priliku za poljoprivrednike u Crnoj Gori. Povećana potražnja za domaćim proizvodima je trenutno najvažnji faktor koji može uvećati proizvodnju, dovesti do rasta prihoda poljoprivrednika i smanjenja zavisnosti od uvoza. Kupovanjem domaćih proizvoda, potrošači šalju signal domaćim poljoprivrednim proizvođačima da proizvode više“, poručuju iz Ministarstva poljoprivrede.
(Izvor: Bankar)
