Slovenija i Crna Gora imaju stabilne ekonomske odnose, uz slovenačke investicije od preko 200 miliona eura, ali postoji značajan prostor za unapređenje trgovinske razmjene i novih ulaganja- kazao je u intervjuu za Bankar Matej Rogelj iz Centra za međunarodno poslovanje  Privredne komore Slovenije (GZS).

Rogelj je podsjetio da Slovenija ostvaruje trgovinski suficit u razmjeni sa Crnom Gorom, pri čemu dominiraju farmaceutski proizvodi, mašine i prehrambeni artikli, dok je crnogorski izvoz većinom vezan za usluge, prvenstveno turizam.

Najveće prilike za dalji razvoj vidi u sektoru turizma, energetike, infrastrukture i digitalizacije, uz ocjenu da birokratske prepreke i regulatorne nejasnoće predstavljaju ključne izazove. Podsjetio je da su slovenačke kompanije  prisutne u Crnoj Gori kroz investicije u bankarstvu, osiguranju, energetici i prehrambenoj industriji, a postoji prostor za dodatna ulaganja u zelene tehnologije i obrazovanje, i ukazao da  Privredne komore obje zemlje mogu igrati ključnu ulogu u jačanju ekonomske saradnje kroz organizaciju poslovnih foruma i podršku investitorima.

• Kako ocjenjujete trenutno stanje spoljnotrgovinske razmjene između Slovenije i Crne Gore, i značajan uvoz,  iz Slovenije?

Slovenija i Crna Gora imaju stabilne trgovinske odnose, pri čemu Slovenija redovno ostvaruje trgovinski suficit. Prema našim podacima uvoz robe iz Slovenije u Crnu Goru u 2024. godini iznosi 134 miliona eura što ukazuje na stalnu potražnju za slovenačkim proizvodima, među kojima su farmaceutski proizvodi, mašine, prehrambeni artikli i vozila. Iako je crnogorsko tržište manje, slovenačke kompanije i dalje imaju konkurentsku prednost zahvaljujući dugogodišnjim ekonomskim vezama i geografskoj blizini. Mogućnosti za povećanje trgovinske razmjene postoje posebno u oblasti tehnoloških rješenja, zelenih tehnologija i usluga. Sa druge strane uvoz robe iz Crne Gore u Sloveniju je dosta skroman (8 miliona eura), pa se pretpostavlja da se večina izvoznog prometa Crne Gore u Slovenijom odnosi na usluge (turizam).

• Koje privredne grane vidite kao najperspektivnije za dalji razvoj ekonomske saradnje između Slovenije i Crne Gore? Takođe, koji su, po Vašem mišljenju, najveći izazovi u daljem razvoju ekonomske saradnje dvije zemlje, i kako ih prevazići?

Najveći potencijal za dalju saradnju postoji u sljedećim sektorima:

– Turizam i ugostiteljstvo – mogućnosti za ulaganja u hotelsku infrastrukturu, održivi turizam i zajedničke promocije. – Energija i obnovljivi izvori – Crna Gora se snažno fokusira na obnovljive izvore energije, gdje slovenačke kompanije mogu ponuditi tehnološka rješenja i usluge.   Tu su i infrastruktura i građevinarstvo – prilike za modernizaciju saobraćajne i energetske mreže;  Digitalizacija i IT rješenja – naročito u bankarstvu, logistici i javnoj upravi, kao i farmaceutska i zdravstvena industrija – slovenačke kompanije imaju dobar ugled u ovoj oblasti.

Najveći izazovi uključuju birokratske prepreke, spore investicione procese i određene regulatorne nejasnoće. Njihovo prevazilaženje je moguće kroz jaču institucionalnu saradnju i aktivniju ulogu privrednih komora i diplomatskih predstavništava.

• Koje su najveće slovenačke investicije u Crnoj Gori,  kako finansijski tako i po broju kreiranih  radnih mjesta?

Među najvećim slovenačkim investicijama u Crnoj Gori su:

– NLB Banka – jedna od vodećih banaka u Crnoj Gori, sa širokom paletom finansijskih usluga.

– Petrol – prisutan u energetskom sektoru i distribuciji naftnih derivata.

– Triglav Osiguranje i Sava-RE – značajni akteri na crnogorskom tržištu osiguranja.

– Intereuropa – logistički sektor (Zetatrans)

– ROTO – proizvodnja plastičnih prizvoda iz oblasti ekologoije, industrije, logistike, sporta

– Don Don Grupa (pekarskoi proizvodi)

Ove investicije su važne kako sa finansijskog aspekta, tako i u pogledu zapošljavanja, jer obezbjeđuju stotine radnih mjesta i doprinose ekonomskom rastu Crne Gore.  Prema zadnjim podacima Banke slovenije u Crnoj Gori je plasirano više od 200 miliona eura slovenačkih direktnih investicija.

• Turizam je ključna grana privrede u obje zemlje. Da li vidite mogućnosti za zajedničke inicijative u ovoj oblasti, poput regionalnih turističkih ruta ili zajedničke promocije na trećim tržištima?

Da, postoji veliki potencijal za saradnju u turizmu, naročito u sljedećim oblastima:

– Zajednički turistički proizvodi** – na primjer, “Alpsko-Jadranski paket”, koji bi kombinovao slovenačku alpsku i termalnu ponudu sa obalnim destinacijama u Crnoj Gori.

– Krstarenja i nautički turizam** – Crna Gora ima razvijenu jahting industriju, što bi se moglo povezati sa slovenačkim ponudama nautičkih usluga.

– Wellness i zdravstveni turizam** – povezivanje slovenačkih termalnih centara sa crnogorskom obalom kao destinacijom za oporavak i relaksaciju.

– Zajedničke promocije na trećim tržištima** – naročito u Aziji, gdje su balkanske destinacije sve popularnije.

• U kojim još oblastima vidite prostor za zajedničke projekte Slovenije i Crne Gore?

– Zelene tehnologije i održiva rješenja – uključujući cirkularnu ekonomiju i pametne gradove; pametna logistika i transport – modernizacija logističkih puteva i digitalizacija usluga; obrazovanje i nauka – povezivanje univerziteta i istraživačkih institucija, kao i poljoprivreda i prehrambena industrija – saradnja na polju organske proizvodnje i izvoznih mogućnosti.

• Kako gledate na aktuelne probleme u regionu, sa aktuelnim bojkotom trgovnskih lanaca, i da li mislite da je to uopšte valjan način za suzbijanje inflacije?

Bojkot trgovačkih lanaca u regionu odražava nezadovoljstvo potrošača zbog visokih cijena i navodnih kartelskih politika trgovaca. Ipak, bojkot sam po sebi nije dugoročno rješenje za inflaciju, jer su cjenovni pritisci rezultat globalnih faktora, poput energetske krize i poremećaja u lancima snabdijevanja.

Efikasniji pristupi bi uključivali jačanje konkurencije – privlačenje novih igrača na tržište, poreske olakšice za kompanije – kako bi smanjile troškove i održale pristupačne cijene i bolju kontrolu tržišta – kako bi se spriječile zloupotrebe monopolske pozicije.

• Slovenija je članica EU i dio jedinstvenog evropskog tržišta. Koje su ključne koristi koje su sovenačke firme imale od članstva i na koji način bi Crna Gora mogla da se pripremi kako bi maksimalno iskoristila te benefite u budućnosti?

Ključne prednosti za Sloveniju kao članicu EU uključuju pristup jedinstvenom tržištu – olakšana trgovina bez carina; finansijska sredstva iz EU fondova – ulaganja u infrastrukturu, istraživanje i razvoj, i veću kredibilnost i atraktivnost za strane investitore.

Crna Gora bi se mogla pripremiti za članstvo u EU kroz jačanje pravne sigurnosti za investitore, prilagođavanje EU regulativi u ekonomiji i podsticanje preduzetništva i inovacija.

• Kako ocjenjujete saradnju privrednih  komora dvije zemlje? Na koji način komore mogu dodatno doprinijeti unaprjeđenju ekonomskih odnosa?

Saradnja između privrednih komora Slovenije i Crne Gore je tradicionalno dobra, ali uvijek postoje mogućnosti za poboljšanja, poput: organizovanja više sektorskih poslovnih foruma, povećanja podrške malim i srednjim preduzećima pri ulasku na tržište, unaprjeđenja informacionih platformi za investicije i partnerstva.  Komore mogu igrati ključnu ulogu u smanjenju birokratskih prepreka i promociji zajedničkih projekata između kompanija iz obje zemlje.