Predsjednica Evropske centralne banke (ECB), Kristin Lagard (Christine Lagarde), izjavila je da je ECB u dobroj poziciji da odgovori na „izuzetno visoku“ neizvjesnost, ali da će pažljivo pratiti oscilacije na tržištima sirovina zbog rasta tenzija na Bliskom istoku.
Obraćajući se u ponedjeljak evropskim poslanicima u Briselu, Lagard je rekla da se očekuje stabilizacija inflacije oko ciljanog nivoa od dva procenta, ali da rizici po privredni rast i dalje pretežno idu u negativnom pravcu, prenosi Bloomberg.
„Na trenutnom nivou kamatnih stopa vjerujemo da smo u dobroj poziciji da upravljamo ovim neizvjesnim okolnostima. Posebno u uslovima izuzetne neizvjesnosti, vodićemo se podacima i donositi odluke od sastanka do sastanka u pogledu odgovarajuće monetarne politike“, rekla je šefica ECB.
Ovim je Lagard potvrdila raniji stav nakon što su SAD tokom vikenda izvele napade na iransku nuklearnu infrastrukturu, što je izazvalo rast cijena nafte i dodatno uzdrmalo globalne ekonomske izglede. Lagard je priznala da sukobi na Bliskom istoku mogu ugroziti značajan dio energetskih isporuka kroz Ormuski moreuz, što bi moglo izazvati lančani rast cijena.
„To je razlog za zabrinutost i tačka koju moramo veoma pažljivo pratiti“, rekla je ona i ponovila da slabljenje dolara, nakon što je predsjednik Donald Tramp uveo opsežne carine, pruža evru priliku da ojača svoju međunarodnu ulogu.
ECB je osam puta smanjivala kamatne stope tokom prethodne godine, a sada razmatra da li su potrebna dodatna ublažavanja troškova zaduživanja. Iako je Lagard početkom juna rekla da se ciklus ublažavanja približava kraju, neki donosioci odluka smatraju da bi mogla biti potrebna još jedna mjera kako bi se podržala privreda eurozone.
Iznenađujuće snažan privredni rast od 0,6 odsto početkom 2025. godine dijelom se pripisuje izvoznicima koji su požurili da izvezu robu prije nego što američke carine stupe na snagu. Ipak, najnoviji podaci iz eurozone pokazuju da se privatni sektor gotovo nije širio ovog mjeseca, jer trgovinske i geopolitičke neizvjesnosti odvraćaju kompanije od investiranja, a građane od potrošnje.
Investitori i analitičari vjeruju da će ključna depozitna stopa sljedećeg mjeseca ostati na dva odsto, ali većina očekuje još jedno smanjenje od 0,25 procenata do kraja godine.
„Ne obavezujemo se unaprijed na određeni put kamatnih stopa“, poručila je Lagard.
