Veća inflacija u SAD-u nije umanjila optimizam na tržištima. Indeks S&P 500 nadoknadio je gotovo cjelokupan pad od početka iranskog rata, zaostajući tek nešto više od jedan odsto.
Iako je trenutno primirje krhko i postoji mogućnost da će američki predsjednik u narednim danima pojačati pritisak s ciljem brže deeskalacije, osnovni scenario sugeriše da bi rat mogao biti završen za nekoliko nedjelja, a ne mjeseci. Vrhunac panike na finansijskim tržištima vjerovatno je već iza nas ili će biti dostignut vrlo brzo. Analitičari smatraju da volatilnost iz prethodnih nedjelja treba posmatrati kao zdravu korekciju unutar bikovskog trenda.
Tehnološki sektor u dobroj poziciji
Drugim riječima, otvara se atraktivna ulazna tačka za dio investitora. Strahovi od stagflacije zbog privremeno visokih cijena sirove nafte i već slabijeg uticaja carina na inflaciju su pretjerani i postepeno će slabiti. Očekuje se da će tražene stope prinosa na državne obveznice u narednim mjesecima značajno pasti, dok bi rast korporativnih profita mogao dodatno ojačati. Takođe se očekuje jačanje očekivanja o smanjenju kamatnih stopa do kraja godine.
Takvo okruženje biće posebno povoljno za tehnološke gigante koji predvode talas razvoja vještačke inteligencije, kao i za ciklične sektore poput industrije, materijala i finansija, koji će direktno profitirati od oporavka proizvodnje i logistike.
Za sada su kriptovalute najbolje reagovale na krhko primirje. Iako su i dalje ispod nivoa s početka godine, značajno su se oporavile od najnižih vrijednosti. Cijena bitkoina i etera porasla je za oko deset odsto u protekloj nedjelji.
Najviša godišnja inflacija u SAD-u od maja 2024.
Podaci o inflaciji u SAD-u za mart bili su, očekivano, nepovoljni. Zbog znatno viših cijena energije, indeks potrošačkih cijena (CPI) porastao je u martu za 0,9 odsto, što je najviše u posljednje četiri godine, dok je na godišnjem nivou rast iznosio 3,3 odsto – najviše od maja 2024.
Ipak, analitičari vjeruju da će američka centralna banka za sada ignorisati ove kratkoročne pritiske i ostati strpljiva. To znači da zasad neće povećavati kamatne stope, pogotovo jer se rast plata usporava na nivo usklađen sa ciljanom inflacijom, a dugoročna inflaciona očekivanja ostaju stabilna.
Saudijska Arabija će htjeti da poveća izvoz nafte
S obzirom na to da će Hormuški moreuz najvjerovatnije ostati zatvoren za brodarstvo, cijene nafte su, nakon naglog pada sredinom nedjelje, ponovo počele umjereno da rastu. Krajem nedjelje i WTI i Brent nafta kretale su se oko 95 dolara po barelu.
„Cijene sirove nafte trenutno su relativno visoke, ali malo je vjerovatno da će se dugo zadržati na tom nivou. Nakon otvaranja Hormuškog moreuza, Saudijska Arabija, koja učestvuje sa oko 11 odsto u globalnoj proizvodnji nafte, imaće snažan motiv da poveća izvoz. Razlozi su jasni – pokrivanje troškova iranskih napada i balansiranje državnog budžeta koji zavisi od prihoda od nafte. Uz postojeće rezervne kapacitete OPEK-a od više od četiri miliona barela dnevno, to stvara uslove za značajan pad cijena nafte, možda čak i ispod 80 dolara za WTI u narednim mjesecima. To bi bile loše vijesti za energetske akcije, ali izuzetno dobre za potrošače, energetski intenzivne kompanije i smanjenje inflacionih očekivanja“, naveo je Mazi.
Slijede rezultati banaka
U narednoj nedjelji geopolitičke tenzije će povremeno zasjeniti objave kvartalnih rezultata američkih kompanija. Ključno pitanje je da li će profitabilnost ostati na visokom nivou.
Analitičari očekuju da će zarade kompanija iz indeksa S&P 500 porasti za oko 14 odsto u odnosu na prošlu godinu, što bi bio šesti uzastopni kvartal dvocifrenog rasta – najduži niz od 2011. godine.
Naravno, ne bilježe svi sektori rast. Očekuje se da će tehnološki sektor rasti više od 40 odsto, dok bi sektor zdravstva mogao zabilježiti pad od oko 10 odsto.
Najveće banke prve će objaviti rezultate – Goldman Sachs u ponedjeljak, JPMorgan u utorak, zajedno sa Wells Fargo i Citigroupom. Ostale banke slijediće kasnije tokom nedjelje, a biće zanimljivo vidjeti da li su potrošači postali oprezniji zbog viših cijena energije.
Naftnim šokovima obično je potrebno vrijeme da se preliju na ekonomiju, pa bi trenutni prekid sukoba na Bliskom istoku mogao spriječiti teže globalne ekonomske posljedice, prenosi Seebiz.eu.
