U trenutku kada ribarstvo traži brže, konkretnije i vidljivije rezultate na terenu, Crna Gora dobija snažan finansijski i reformski impuls. Kredit Svjetske banke od 33 miliona eura, odobren krajem prošle godine otvara prostor za modernizaciju infrastrukture, jačanje institucionalnih kapaciteta i usklađivanje sa standardima Evropske unije. O tome šta ovaj aranžman znači za sektor ribarstva, za Bankar govori generalna direktorica Direktorata za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Katarina Burzanović.
Kroz 2025. godinu crnogorsko ribarstvo je, uprkos brojnim izazovima na koje ribari godinama ukazuju, zabilježilo vidljiv institucionalni napredak. Taj iskorak, kako ističe Katarina Burzanović, rezultat je kombinacije reformi, međunarodnih projekata i intenziviranja procesa evropskih integracija.
„Gledano kroz stanje u praksi, institucionalne promjene, EU integracije i izazove koje su ribari isticali, u sektoru ribarstva tokom 2025. godine evidentni su pozitivni pomaci i institucionalni napredak. Prethodna godina je bila značajna u institucionalnom smislu, prije svega kroz velike međunarodne projekte, EU integracije i nove zakonske okvire koji predstavljaju temeljnu infrastrukturu za budući razvoj sektora ribarstva“, navodi direktorica Burzanović.
Prema njenim riječima, formalni koraci ka usklađivanju sa EU standardima nijesu samo administrativna obaveza, već i ključ za otvaranje vrata finansijskim izvorima koji su do sada bili teško dostupni.
Finansijska injekcija za zapostavljeni sektor
Odbor izvršnih direktora Svjetske banke 17. decembra 2025. godine odobrio je našoj zemlji zajam od 33 miliona eura za jačanje ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora – potez koji bi, uz efikasnu implementaciju, mogao označiti novu fazu razvoja jedne od tradicionalnih, ali zapostavljenih grana crnogorske ekonomije.
Kako je saopšteno iz Svjetske banke, kroz projekat razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene biće finansirana izgradnja prve moderne ribarske luke u Crnoj Gori, na rtu Đeran/Velikoj plaži u opštini Ulcinj, južnoj turističkoj luci zemlje. Navodi se da će se kroz projekat takođe finansirati uspostavljanje Regionalne kancelarije Agencije za plaćanja radi jačanja institucionalnih kapaciteta zemlje.
Iz Direktorata za ribarstvo kažu da će ovo biti značajan strateški korak za razvoj ovih oblasti.
„Kreditni aranžman rezultat je intenzivnih pregovora i koordinacije koju je predvodilo Ministarstvo finansija, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Svjetskom bankom, sa ciljem usmjeravanja sredstava u projekte sa visokim ekonomskim, fiskalnim i društvenim efektima“, ističe direktorica Burzanović.
Prva specijalizovana moderna ribarska luka u Ulcinju
Projekat razvoja osmišljen kao strateško ulaganje koje treba da unaprijedi pružanje javnih usluga, modernizuje infrastrukturu i ubrza usklađivanje sa evropskim standardima. Istovremeno, on predstavlja važan instrument za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkih poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj), 12 (Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor) i 13 (Ribarstvo).
Najvidljiviji dio investicionog paketa odnosi se na infrastrukturu, prije svega na izgradnju prve moderne ribarske luke u Ulcinju.
„Ovaj veliki finansijski impuls ima za cilj izgradnju prve moderne ribarske luke u Ulcinju sa hladnjačama, servisnim kapacitetima i distribucijom, što bi direktno trebalo poboljšati kvalitet, smanjiti gubitke nakon ulova i omogućiti pristup većim tržištima“, napominje Burzanovićka.
Projektna dokumentacija je, kako dodaje, u završnoj fazi, nakon čega slijedi procedura za dobijanje građevinske dozvole. Ipak, već sada postoje naznake da bi troškovi mogli premašiti planiranih 15 miliona eura, koliko je inicijalno opredijeljeno za ovaj objekat.
EU integracije i realni izazovi ribara
Na zakonodavnom planu, Crna Gora je usvajanjem ključnih akcionih planova i propisa iz oblasti ribarstva i akvakulture postigla privremeno zatvaranje pregovaračkog poglavlja 13, što je snažan signal napretka u procesu pristupanja EU. Usvojen je i Akcioni plan za jačanje kapaciteta u ribarstvu za period 2025–2028.
Ipak, direktorica Direktorata za ribarstvo otvoreno ukazuje da institucionalni napredak ne znači automatski i rješavanje svakodnevnih problema na terenu.
„Međutim, realni izazovi ribara ostaju velika prepreka. Mnogi praktični problemi – ekonomski, logistički i ekološki – još uvijek nijesu riješeni, a ribari osjećaju da državne mjere često ne pogađaju srž njihovih svakodnevnih problema“ poručuje direktorica Burzanović.
Početak realizacije do kraja godine
Kako naglašavaju iz Direktorata za ribarstvo, 2026. i naredne godine će biti presudne za sprovođenje konkretnih projekata: izgradnju ribarskih luka i mjesta prvog iskrcaja, obezbjeđivanje sigurnih vezova u gradskim lukama, jednostavnije modele subvencionisanog goriva, ali i proglašenje ekonomske zone u pomorskom pojasu, po uzoru na Hrvatsku i Italiju.
Poseban akcenat stavlja se na edukaciju ribara, jačanje administrativnih i inspekcijskih kapaciteta, kao i na modernizaciju flote kroz subvencije za gorivo i motore sa manjom potrošnjom i emisijom štetnih gasova.
U okviru MIDAS projekta već je opremljeno deset lokacija uređajima za elektronsko vaganje i unos podataka o ulovu, uz mogućnost korišćenja leda, a njihovo potpuno stavljanje u funkciju očekuje se tokom 2026. godine.
Potencijal postoji, ali vrijeme je ključni faktor
Crnogorsko morsko ribarstvo, smatraju u Direktoratu, nema problem sa resursima, već sa organizacijom i infrastrukturom.
„Ako se investicije brzo pretoče u funkcionalne luke, odnosno mjesta prvog iskrcaja, modernu flotu i jača udruženja ribara, sektor može postati održiv i privlačan mladima“, zaključuje direktorica Direktorata za ribarstvo.
