I premda je kraj januara završen izraženim padom cijene zlata i srebra, pad je kratkoročan i neutemeljen u fizičkoj potražnji, dok ugledne finansijske institucije poput JP Morgana, UBS-a, Deutsche Banke i Societea očekuju da cijena zlata ove godine dostigne 6.000 dolara po unci.
Tržište plemenitih metala, posebno srebra, krajem januara postalo je poprište snažnog rasta, a zatim korekcije bez presedana. Nakon što su cijene probile istorijske rekorde – zlato iznad 5.500 dolara, odnosno 4.600 eura po unci, a srebro iznad 120 dolara ili 100 eura po unci – uslijedio je pad od oko 30% kod srebra i 10% kod zlata, posmatrano u eurima, prenosi Seebiz.eu.
Korekcija je bila kratkotrajna i cijene se već postepeno oporavljaju, nadoknadivši gotovo 50% gubitaka u samo dva dana, jer su brojni investitori odlučili da povećaju svoje portfelje, prvenstveno u srebru. Iako razmjere nedavne korekcije nijesu bile očekivane, mnogi su je dočekali kao idealnu priliku za kupovinu srebra po značajnom popustu, očekujući dalji rast cijena. Fizička potražnja za zlatom i srebrom ostala je izuzetno visoka, što potvrđuje da pad nije obeshrabrio ulagače. Zbog pojačane tražnje i dalje je prisutna nestašica fizičkog srebra. Na nedavno održanom sajmu World Money Fair u Berlinu, predstavnici evropskih talionica poručili su da dugoročno očekuju snažnu potražnju i prelazak na sedmodnevni rad u tri smjene.
Važno je napomenuti da ovaj pad nije bio rezultat prirodnog smanjenja tražnje ili rasta ponude, već posljedica regulatornih intervencija američkih berzi i velikih banaka. Efekat takvih mjera je kratkoročan, jer dugoročno nije moguće održavati situaciju u kojoj istovremeno postoji visoka tražnja i niska cijena. Ključni instrument u tom procesu su tzv. „margin requirements“ – troškovi margine.
Na velikim berzama poput COMEX-a većina trgovaca ne kupuje fizičke poluge, već trguje fjučers ugovorima koristeći finansijsku polugu. Margine predstavljaju minimalni iznos sredstava koji trgovac mora imati na računu da bi zadržao poziciju. Nedavno su margine na zlato povećane sa 6% na 8%, a potom na 8,8%, dok su kod srebra porasle sa 11% na 15%, pa na 16,5%. To je značilo da su trgovci morali obezbijediti znatno više sredstava u vrlo kratkom roku, što je dovelo do prisilnog zatvaranja pozicija i dodatnog pada cijena. Aktivirani su i brojni „stop-loss“ nalozi, što je ubrzalo korekciju.
Iza svega stoji pokušaj stabilizacije tržišta i zaštite velikih finansijskih institucija koje su imale negativne pozicije na srebru. Slične intervencije dešavaju se i na londonskom OTC tržištu (LBMA), gdje veliki igrači koriste periode smanjene likvidnosti za otvaranje short pozicija, izazivajući nagli pad cijena.
Kratkoročne potrese dodatno su pojačale spekulacije o promjenama u vrhu američke monetarne politike i mogućem imenovanju Kevina Warsha na čelo Federalnih rezervi. Iako važi za „jastreba“, analitičari smatraju da bi mogao krenuti ka ublažavanju monetarne politike, što bi dugoročno pogodovalo rastu cijena plemenitih metala.
Dok berzanski grafikoni pokazuju pad, na terenu je situacija drugačija. Potražnja za fizičkim zlatom i srebrom ostaje snažna, a pojedine kovnice u SAD-u, Kanadi i Austriji bilježe produžene rokove isporuke. Zalihe srebra u skladištima COMEX-a i LBMA su na niskim nivoima, a povećana kupovina fizičkog metala mogla bi u narednom periodu dovesti do stabilizacije i daljeg rasta cijena.
„Potražnja za fizičkim zlatom i srebrom ostaje stabilna i očekuje se njen dalji rast, što znači da se dugoročni fundamentalni pokretači nijesu promijenili. Investitori ovu situaciju vide kao priliku za kupovinu po povoljnijim cijenama. Evropske talionice već povećavaju proizvodnju i prelaze na rad u tri smjene kako bi odgovorile na pojačanu tražnju“, objašnjava Saša Ivanović, vlasnik i direktor Centra Zlata, prenosi Seebiz.eu.
