Stanovanje u metropolama Njemačke je skupo, dok je u ruralnim sredinama povoljnije – to je pravilo. Međutim, kada se cijene uporede s regionalnim prihodima, i srednje veliki gradovi poput Libeka i Rostoka ubrajaju se među najskuplja mjesta za život.
To pokazuje Stambeni atlas Postbanke i Hamburškog instituta za svjetsku privredu (HWWI), u kojem se porede troškovi kirije ili kupovine stana s regionalnim prihodima u 400 okruga i gradova, prenosi Dpa.
Kupci su prošle godine morali da izdvoje 18,3 odsto prosječnog raspoloživog prihoda domaćinstva za kreditno finansiranje stana od 70 kvadrata u postojećem objektu.
Dok su cijene stanova nešto opale, stanari su osjetili veće opterećenje, navodi Postbanka. U prosjeku su morali da izdvoje 14,1 odsto prihoda domaćinstva za neto kiriju takvog stana – naspram 13,9 odsto u 2023.
Četvrtina domaćinstava živi u jednoj od 56 regija s veoma visokim cijenama kupovine stana.
Na prvom mjestu je Minhen, gdje čak 43,6 odsto raspoloživog prihoda domaćinstva od procijenjenih 71.534 eura odlazi na otplatu kredita.
Berlin je gotovo izjednačen s 43,3 odsto – iako su tamo cijene u prosjeku niže, niži su i prihodi, koji su prema Postbanci 2024. iznosili 48.257 eura.
Kada je riječ o opterećenju kirijom, Berlin čak nadmašuje Minhen – 27,1 prema 25,5 odsto.
Među 10 najskupljih gradova za život slijede Hamburg i Frankfurt. Nakon njih dolaze univerzitetski centri Hajdelberg i Frajburg, kao i Potsdam, gdje su kupci stanova 2024. morali da izdvoje oko 35 odsto raspoloživog prihoda domaćinstva za finansiranje kupovine.
U Regensburgu, Libeku i Rostoku i dalje se za kupovinu izdvaja više od 30 odsto, a za kiriju oko petine prihoda – zbog relativno niskih primanja.
Nasuprot veoma skupim mjestima za život, u Njemačkoj postoji i mnogo pristupačnih regija, u kojima, prema podacima Postbanke, živi 23 odsto domaćinstava.
Među njima su veliki dijelovi sjeverne i istočne Njemačke, dijelovi Sjeverne Rajne-Vestfalije, zapadni dio Porajnja-Falačke, kao i dijelovi Švarcvalda i Bavarske šume.
