Ko želi biti offline? Mladi prate novi trend isključenja sa mreže

Gotovo polovina mladih bi radije živjela u svijetu bez interneta, pokazuje jedno britansko istraživanje. Taj stav se sve više ogleda i u svakodnevnim navikama – makar djelimično.

Skoro 530.000 pratilaca ima popularni „The Offline Club“ na Instagramu – što zvuči ironično jer se radi upravo o promociji digitalne apstinencije. Osnivači kluba, Jordy, Ilya i Valentijn iz Holandije, žele kako kažu „vratiti ljudskost u današnje društvo opsjednuto ekranima“.

Već godinu dana organizuju okupljanja gdje su mobilni telefoni i laptopi zabranjeni. „Da li si spreman da se odrekneš svog telefona?“, pitaju u jednom od svojih videa. Izgleda da sve više mladih pristaje na ovu pauzu od digitalnog svijeta – bilo da je riječ o nekoliko sati ili čak dana. Umjesto gledanja u ekrane, učesnici čitaju, igraju igre, bave se ručnim radom ili jednostavno uživaju u tišini – baš kao u vrijeme prije pametnih telefona.

Trend se širi Evropom

Ideja Offline Kluba brzo se proširila izvan Amsterdama – okupljanja se sada organizuju i u Londonu, Parizu, Milanu, Kopenhagenu, a sve češće i u njemačkim gradovima. Pojedini restorani i klubovi sada zamoljavaju goste da ostave telefone kod kuće.

Očigledno je da su osnivači prepoznali potrebu: mladima je teško da se isključe, iako mnogi žele manje vremena provoditi online. Povratak na tzv. „dosadne telefone“ bez aplikacija naišao je na podršku na mrežama, ali nije ozbiljno ugrozio upotrebu pametnih uređaja.

Statistika i psihološki efekti

Prema podacima njemačkog IT udruženja bitkom, mladi između 16 i 29 godina dnevno na telefonu provedu u prosjeku više od tri sata – više nego bilo koja druga starosna grupa. Vjeruje se da je i ta brojka optimistična.

Novo istraživanje British Standards Institution (BSI) pokazalo je da se skoro 70% mladih (16–21 god.) osjeća lošije nakon boravka na društvenim mrežama. 46% njih bi radije odrastalo u svijetu bez interneta, a polovina bi podržala uvođenje digitalnog policijskog sata koji bi ograničavao pristup aplikacijama poslije 22 časa.

Političke inicijative i ograničenja

Neke vlade već reaguju. Britanski ministar za tehnologiju Peter Kyle najavio je mogućnost zakonskih vremenskih ograničenja. Norveška planira podići minimalnu starosnu granicu za pristup mrežama sa 13 na 15 godina, dok je Australija već krajem 2024. postavila granicu na 16 godina, čime je postala globalni pionir.

Danska mijenja obrazovne politike i uklanja telefone i tablete iz učionica. „Bili smo previše naivni po pitanju digitalizacije“, rekao je danski ministar obrazovanja Mattias Tesfaye još prošle godine.

Zdravstveni aspekt

Pretjerana upotreba mobilnih uređaja sve češće se povezuje s psihičkim problemima – depresijom, anksioznošću, stresom, poremećajima spavanja i zavisničkim ponašanjem. Prema studiji objavljenoj u BMC Medicine, simptomi depresije smanjili su se za 27% nakon samo tri sedmice smanjenog korišćenja telefona.

OECD upozorava da se mentalno zdravlje mladih drastično pogoršalo u posljednjih 15 godina, naročito nakon pandemije. Iako još nema čvrstih naučnih dokaza o direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi, stručnjaci ukazuju na jasnu korelaciju.

Offline budućnost?

Osnivači Offline kluba žele nastaviti s globalnim širenjem i podizanjem svijesti. Na jednom od okupljanja u Londonu početkom aprila, više od 1.000 ljudi isključilo je svoje telefone i zajedno učestvovalo u događaju – što je organizatorima bio rekord. Naravno, o tome su se pohvalili – na Instagramu.

(Izvor: Seebiz)

Slični Članci