Kineske vlasti pokrenule su neformalnu kampanju ograničavanja kupovine Nvidijinih H20 procesora, nakon što su izjave američkog ministra trgovine Howarda Lutnicka o izvozu čipova ocijenjene “uvredljivim”.
Prema informacijama bliskim regulatorima, Cyberspace Administration of China (CAC), Nacionalna komisija za razvoj i reforme (NDRC) i Ministarstvo industrije i informacionih tehnologija (MIIT) od jula vrše pritisak na domaće tehnološke kompanije da obustave narudžbine H20 čipa, verzije posebno dizajnirane za kinesko tržište, prenosi Financial Times.
Lutnick je 15. jula izjavio za CNBC da SAD Kini ne prodaje „ni najbolje, ni drugo, pa čak ni treće najbolje procesore“, već samo dovoljno slabije kako bi kineski developeri ostali vezani za američki tehnološki ekosistem. Prema izvorima iz Pekinga, te izjave razljutile su dio političkog vrha i ubrzale regulatorne mjere.
Udara na Nvidiju
Nvidijin izvršni direktor Jensen Huang prošlog mjeseca je boravio u Pekingu, gdje je dobio topao prijem i obećao ostanak na kineskom tržištu. Kompanija je ponovo pokrenula proizvodne linije za H20 kod partnera TSMC-a, ali su Alibaba i ByteDance, pod pritiskom regulatora, smanjili ili obustavili narudžbine.
CAC je 31. jula pozvao predstavnike Nvidije, navodeći da čipovi nose “ozbiljne bezbjednosne rizike” i da ih američki stručnjaci mogu pratiti i daljinski isključivati. Nvidia je te tvrdnje odlučno demantovala. MIIT i NDRC su dodatno prenijeli poruku industriji, a NDRC je izdao i smjernice kojima se kompanijama preporučuje da izbjegavaju američke čipove.
Fokus na domaće proizvođače
Posljednjih godina Kina snažno podstiče razvoj sopstvenih poluprovodnika. Nakon početnih teškoća, domaće kompanije sve češće nude zamjene u segmentu inferenciranja – primjene vještačke inteligencije za odgovaranje na korisničke zahtjeve. Testiranja pokazuju da čipovi Huaweija i Cambricona bilježe napredak, a nove proizvodne linije planirane za 2026. trebalo bi da ublaže problem nestašice.
Potpuna zabrana stranih čipova ipak nije realna u kratkom roku. Previše je projekata već zasnovano na Nvidijinim procesorima, dok domaća ponuda još uvijek ne može pokriti rastuću potražnju.
Geopolitika diktira tempo
Ovaj slučaj potvrđuje da su napredni AI procesori u samom centru geopolitičkog nadmetanja Kine i SAD-a. Donald Trump je već najavio drastično povećanje carina na kineski uvoz, dok se u Vašingtonu razmatraju nova ograničenja za izvoz čipova.
Ipak, Trump je ostavio mogućnost da se u Kinu izvozi i oslabljena verzija nadolazeće Blackwell generacije čipova, što bi moglo promijeniti dinamiku narudžbi. Neki kineski kupci zbog toga čekaju rasplet prije nego što se potpuno obavežu na domaće alternative.
„Nauka, tehnologija i privreda ne smiju biti politizovane niti korišćene kao oružje. Politika ograničavanja neće zaustaviti razvoj Kine“, poručilo je kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
Nvidia je saopštila da H20 čip nije vojni proizvod niti je namijenjen državnoj infrastrukturi, već da slobodan komercijalni pristup donosi korist objema stranama.
Za Nvidiju, koja u Kini ostvaruje oko petinu prihoda, ovo je ozbiljan signal da poslovni model zasnovan na „prilagođenim“ verzijama čipova ulazi u zonu rizika. Ako kineski regulatori postupno natjeraju domaće gigante da pređu na Huaweijeve ili Cambriconove procesore, gubitak tržišta mogao bi postati trajan, čak i ako Vašington ublaži restrikcije. Za Kinu, pak, ovaj slučaj pokazuje da geopolitičke tenzije ubrzavaju put ka tehnološkoj samodovoljnosti – što kratkoročno usporava razvoj AI sektora, ali dugoročno jača sopstveni ekosistem čipova i mijenja globalnu ravnotežu u industriji poluprovodnika.
