Na konferenciji Montenegro Financial Markets, u okviru panela „Visa AI agenti i AI trgovina (Visa Agentic AI and AI commerce)“, Ana Drašković, generalna direktorka i potpredsjednica kompanije Visa za Jugoistočnu Evropu, kazala je kako vještačka inteligencija već transformiše plaćanja i e-trgovinu.
„To više nije budućnost kojoj težimo – to je zapravo sadašnjost“, rekla je Drašković na početku izlaganja, objašnjavajući da „AI agenti koji obavljaju kupovine po određenim instrukcijama i predikcijama već postoje, rade na mrežama Perplexity i OpenAI-a, i mi se već susrećemo s njima“.
Govoreći o pojmu agentic commerce, ona je istakla da je riječ o „jednom narednom koraku u vještačkoj inteligenciji, gdje agent više ne čeka direktnu instrukciju od vas niti parametre koje mu zadate u vezi s tim šta želite da kupite, kako i putem koje kartice“. „On zapravo sam, na osnovu ogromne količine podataka koje posjeduje, donosi odluke, u skladu s određenim predikcijama i obrascima koji su prethodno podešeni“, dodala je.
Naglasila je važnost bezbjednosti u radu ovih sistema: „Važno je da budemo sigurni da agent radi tačno ono što se od njega očekuje – da ne bude situacija u kojoj ste željeli da putujete, na primjer, u Crnu Goru, a agent vam rezerviše karte za nešto drugo ili negdje drugdje.“
Drašković je podsjetila da Visa ulaže velike resurse u standardizaciju i sertifikaciju AI agenata, kao i u zaštitu od prevara: „Visa je samo u posljednjih pet godina u kompletan softver, rješenja, procese i platforme koji se bave fraud prevention-om i risk management-om uložila 12 milijardi dolara.“
Posebno je istakla dugu tradiciju upotrebe vještačke inteligencije u kompaniji: „Mi u Visi koristimo vještačku inteligenciju baš u ove svrhe – upravljanja rizicima i sprečavanja prevara – skoro 30 godina.“
Drašković je naglasila da će razvoj agentic AI-ja i AI trgovine ubrzati digitalizaciju plaćanja, ali i otvoriti nova pitanja bezbjednosti i regulative. „Ključni izazov biće da inovacije idu ruku pod ruku sa zaštitom korisnika i očuvanjem integriteta platnog sistema“, poručila je.
Grbin: AI u bankarstvu donosi brže i sigurnije usluge klijentima
Primjena vještačke inteligencije u bankarskom sektoru postaje sve značajnija, a Crnogorska komercijalna banka (CKB) već koristi modele koji unapređuju komunikaciju i sigurnost, poručio je Mile Grbin, član Upravnog odbora CKB.
„Najveća primjena trenutno je ta što moram da kažem da smo mi pratioci svega što se dešava na svjetskom tržištu“, kazao je Grbin, naglašavajući da lokalne institucije prate globalne trendove u ovoj oblasti. On je podsjetio da su u svijetu uloženi značajni resursi u implementaciju novih tehnologija. Prema njegovim riječima, domaće banke nemaju mogućnosti da ulažu sredstva nivoa kompanije Visa , pa se oslanjaju na saradnju sa stranim partnerima. „Zato koristimo strane kompanije ili partnere kako bismo implementirali pojedine dijelove tih servisa kod nas, naročito u segmentu procjene rizika i sprečavanja prevara“, istakao je Grbin.
On je objasnio da se AI u CKB-u već koristi za podršku operaterima u komunikaciji sa klijentima: „Sva zvanična i mejl komunikacija prema klijentima prolazi kroz određene AI modele. Tu se pripremaju odgovori, pri čemu AI ne komunicira direktno s klijentima, već pomaže postojećim operaterima da koriste unaprijed pripremljene odgovore sa dovoljno detalja po određenim kategorijama.“
Grbin je dodao da osnovna funkcija modela nije zamjena zaposlenih, već podrška u pronalaženju tačnih informacija i bržem rješavanju zahtjeva klijenata. „Osnovna primjena tog AI modela je u razumijevanju šta klijent, zaposleni ili operater pokušava da sazna, odnosno u korišćenju vještačke inteligencije kako bi došao do bržeg i boljeg rezultata“, naglasio je.
On je otkrio da banka već ima model u produkciji i da se rezultati pažljivo prate: „Mi smo pratioci, imamo model u produkciji, koji je već tokom ove godine pušten i za sada pokazuje vrlo dobre rezultate. Postavljena su i mjerenja koja prate kako klijenti reaguju na to. Za sada je to veoma korisno rješenje.“.
Vještačka inteligencija mijenja bankarstvo
Primjena vještačke inteligencije u bankarstvu sve više postaje standard, ali je za zemlje regiona to i dalje izazov, ocijenio je Zarija Milić, član Upravnog odbora NLB banke, na jednoj od nedavnih konferencija posvećenih finansijskim inovacijama.
„Koristimo ga mnogo u dokumentarnim poslovima, gdje AI zaista može na kvalitetan način da preuzme repetitivne poslove koji su dosadni i da omogući ljudima da se dalje razvijaju“, kazao je Milić, dodajući da su rezultati najvidljiviji upravo u segmentima koji zahtijevaju obradu velike količine podataka.
Prema njegovim riječima, NLB banka trenutno radi na implementaciji AI rješenja u kreditnom procesu, s ciljem da se značajno ubrza odobravanje i isplata kredita. „Očekujemo da postignemo veliki napredak kada je riječ o vremenu potrebnom za odobrenje kredita, ali i za isplatu – dakle, ‘time to cash’ bi trebalo značajno da se skrati“, istakao je.
Milić je naglasio da se integracija vještačke inteligencije u ovom dijelu svijeta ne može obaviti odjednom.
„AI, nažalost, kod nas nije nešto što možemo implementirati end-to-end, već ga uvodimo fazno. U okviru kreditnog procesa razvijamo module koji se bave rizicima i prevarama, dokumentarnim poslovanjem i skoringom“, objasnio je.
Govoreći o regulativi, on je istakao da evropski propisi značajno utiču na brzinu uvođenja inovacija u finansijskom sektoru.
„Ako pogledamo regulativu i propise u Evropskoj uniji i Sjedinjenim Državama, vidimo da su oni koji utiču na finansijski sektor u EU četiri puta stroži. Promjena jedne riječi ili pasusa u internoj politici može bitno da promijeni njenu suštinu, pa zamislite kakav je uticaj kada imate četiri puta strožu regulativu“, naglasio je Milić.
On je podsjetio na dokumente poput AI Act-a, Digital Operational Resilience Act-a i GDPR-a, ističući da oni konzervativno pristupaju ključnom pitanju – podacima. „Kvalitet AI rješenja zavisi od toga koliko taj sistem ima pristup podacima“, zaključio je član Upravnog odbora NLB banke.
