Crnogorski turizam suočava se sa ozbiljnim izazovima koji prijete njegovoj održivosti i konkurentnosti. Prvi put od obnove nezavisnosti – izuzev pandemijske godine – prihodi od turizma bilježe pad, što ukazuje na potrebu za strateškim promjenama. O trenutnom stanju i ključnim problemima razgovarali smo sa Rankom Jovovićem, predsjednikom Odbora Udruženja turizma u Privrednoj komori Crne Gore (PKCG).
On je ukazao da turistička sezona 2024. godine nije ostvarila očekivane rezultate, iako su brojevi dolazaka i noćenja ostali na nivou prethodne godine, prihod od turizma bilježi pad od 3,6% u odnosu na 2023. godinu. Jovović ističe da su ovakvi rezultati pokazatelj pogrešnih odluka u kreiranju turističke ponude i nedostatka dugoročne strategije.
-Povećanje PDV-a sa 7% na 15% dodatno ugrožava konkurentnost crnogorskog turizma u odnosu na mediteranske zemlje i region, uz neizvjestan uticaj na investicije i poslovno okruženje- kazao je on, i dodao da su nedovoljna avio-povezanost, infrastrukturni problemi i nedostatak kvalifikovane radne snage ključni izazovi koji koče razvoj destinacije i njenu transformaciju u cjelogodišnju turističku ponudu.
Ocijenio je kako je Crnoj Gori hitno potrebna jasna strategija i efikasna realizacija reformi kako bi turizam ostao motor ekonomskog razvoja i zadržao privlačnost za domaće i strane investiture, a da bi Crna Gora ostala konkurentna, potrebno je riješiti ključne probleme: unaprijediti avio-dostupnost, smanjiti fiskalna opterećenja i kreirati stimulativan ambijent za investitore.
Rezultati turističke sezone 2024: Očekivanja i realnost
-Kako ocjenjujete turističku sezonu 2024. godine? Kakvi su rezultati u pogledu broja turista i ostvarenih noćenja u odnosu na prethodne godine? Takođe, imate li već sada podatke kakav je bio finansijski učinak ove sezone?
Protekla turistička sezona je u najmanju ruku bila “živopisna” i usudio bih se reći možda i jedna od najizazovnijih do sada. Ona je po kvantitativnim pokazateljima na nivou 2023 godine što nas ne može zadovoljiti pogotovo ako se uzme u obzir da je po najavama i očekivanjima trebalo da bude znatno bolja.
U kolektivnom smještaju u 2024. godini je ostvareno 1.449.995 dolazaka što je više za 1% u odnosu na prethodnu godinu. Broj ostvarenih noćenja u kolektivnom smještaju iznosi 5.200.894, što predstavlja povećanje od 2% u odnosu na 2023.godinu.
Ako posmatramo ukupan smještaj (kolektivni i individualni) ostvareno je 2.606.854 dolazaka što je na nivou prethodne godine. Broj ostvarenih noćenja u kolektivnom smještaju iznosi 15.594.299, što je manje za 5% u odnosu na 2023.godinu.
Prema posljednjim dostupnim podacima Centralne banke Crne Gore iz Platnog bilansa Crne Gore, ukupni prihodi od turizma za prva tri kvartala 2024. g. iznose 1.311,7 mil. eura i manji su za 3,6 odsto u odnosu na isti period 2023. godine.
Podatak da se prvi put od obnove nezavisnosti, ako izuzmemo godinu pandemije, prihodi od turizma smanjuju u odnosu na prethodnu godinu, ukazuje da turizam kao glavna privredna grana u našoj državi trpi posljedice pogrešnih poteza u kreiranju turističke ponude, nedostatka dugoročnog plana i vizije razvoja i njegove nepotpune implementacije, kako na državnom tako i lokalnom nivou. Ovi podaci opominju da kao destinacija treba da preduzmemo neophodne mjere, kako u budućnosti ne bi imali nastavak opadajućeg trenda.
-Koje tržište je ove godine bilo najdominantnije, kada su u pitanju dolasci stranih turista? Da li su neka nova tržišta pokazala značajniji rast?
Bilježimo rast gostiju sa tržišta Turske, Poljske i Mađarske, dok značajan rast imamo sa izraelskog tržišta, koje je uz tržište SAD-a za nas jedan od najznačajnijih ciljeva.
Kada su u pitanju emitivna tržišta, od ukupnog broja dolazaka turista u kolektivnom i individualnom smještaju u 2024. godini, najviše dolazaka su ostvarili turisti iz: Srbije 18% (više za 2% u odnosu na 2023.), Bosne i Hercegovine 9% (manje za 6% u odnosu na 2023), Rusije 8% (manje za 20% u odnosu na 2023), Turske 7% (više za 74% u odnosu na 2023.), Njemačke 6% (manje za 5% u odnosu na 2023), Velike Britanije 5% (više za 26% u odnosu na 2023), Kosova 4% (manje za 19% u odnosu na 2023), Francuske 4% (manje za 3% u odnosu na 2023), Poljske 3% (manje za 3% u odnosu na 2023.), Izraela 3% (više za 12% u odnosu na 2023). Turisti iz ostalih zemalja su ostvarili 33% noćenja. U prošloj godini bilježimo značajan rast gostiju sa tržišta: Azerbejdžana (158%), Kine (100%) I Turske (74%),
Smatram da veliki potencijal predstavljaju daleka tržišta kao što su SAD, Kina, kao i čitavo tržište Evrope. No, bez brzog i efikasnog rješavanja svih nagomilanih problema koji se odnose na pad kvaliteta naše turističke ponude, teško da ćemo uspjeti napraviti značajni iskorak u pridobijanju gostiju sa željenih tržišta.
Avio-problemi: Loša povezanost usporava razvoj
-Aviodostupnost je dugogodišnji izazov crnogorskog turizma. Kako biste ocijenili trenutno stanje avio-povezanosti Crne Gore sa ključnim emitivnim tržištima, i šta je potrebno da bi se situacija poboljšala?
Već duže vrijeme se ukazuje na neophodnost bolje avio povezanosti kako bi se povećao broj stranih turista. Najprije je neophodno da se opredijelimo za koncept razvoja aerodroma kao jednog od najznačajnijih resursa sa nemjerljivim uticajem na razvoj naše destinacije. Aerodromska infrastruktura je nedovoljno razvijena. Aerodromi Tivat i Podgorica moraju povećati svoje kapacitete, kao i broj i frekventnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima tokom cijele godine, a izazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je u pitanju noćno letjenje. Trenutno stanje nije obećavajuće i ukoliko se što prije ne odredimo da li želimo da dajemo aerodrome pod koncesiju ili da ih sami razvijamo možemo i sigurno ćemo trpjeti veliku štetu.
Na poboljšanje avio-povezanosti Crne Gore sa Evropom treba snažno da utiče i nacionalna aviokompanija Air Montenegro i prilikom definisanja prioritetnih tržišta i strateških ruta mora biti partner crnogorskoj turističkoj privredi.
Povećanje PDV-a: Ugrožena konkurentnost destinacije
-Koliko povećanje PDV-a sa 7% na 15% utiče na turističku privredu, i da li imate preciznije projekcije koliko da bi ova mjera mogla negativno uticati na konkurentnost crnogorskog turizma?
Zakonodavac je kroz izmjene Zakona o PDV-u uveo drugu sniženu stopu od 15% koja se odnosi na usluge u turizmu (smještaj i dio usluga u ugostiteljstvu). Na taj način je povećana stopa PDVa na smještaj sa 7% na 15%, a smanjila stopu PDVa na jedan dio usluga u ugostiteljstvu sa 21 na 15%. Ako pogledamo nama konkurentne mediteranske zemlje EU, stopa PDV-a koja se primjenjuje na usluge u turizmu (smještaj i ugostiteljstvo), se kreće u rasponu od 9% Kipar, 10% Italija i Španija do 13% Hrvatska i Grčka. U regionu se stope PDV-a na smještaj kreću od 5% u Sjevernoj Makedoniji, 6% u Albaniji do 10% u Srbiji. Bilo da posmatramo mediteranske zemlje EU ili turistički sve popularniju Albaniju, primjećujemo da je nova stopa PDV-a na smještaj i pojedine usluge u ugostiteljstvu u Crnoj Gori od 15% , daleko najveća što će značajno uticati na konkurentnost našeg turizma u narednom periodu.
Još uvijek nemamo precizne podatke u kojoj mjeri će ovo povećanje negativno uticati na turističku privredu ali je očigledno da hoće. Povećati za 110 % bilo koji proizvod bukvalno preko noći u najmanju je veoma rizičan potez, naročito ako se zna da smo sada po tome “ispred” direktnih konkurenata kada je turizam u pitanju. Turistički proizvod spada u proizvode koji su osjetljivi na cijene (promjena cijena ima značajan uticaj na tražnju) i koji treba dugotrajno pažljivo planirati, bez mogućnosti uticaja ad hoc rješenja.
Prioritet Vlade treba da su aktivnosti na uspostavljanju partnerskog odnosa sa privredom, kao i stimulativnog i predvidivog ambijenta za nove investicije u turizmu kao strateškoj razvojnoj grani privrede, jer investitori očekuju pravnu sigurnost i predvidljiv poslovni ambijent
-Nedostatak visokoobrazovanog i kvalitetnog turističkog kadra sve je izraženiji problem. Na koji način turizam može privući i zadržati kvalifikovanu radnu snagu? Ujedno, šta mislite no najavama o stalnom sezonskom radniku, da li to može da smanji postojeći jaz?
U svakom slučaju će institut “stalnog sezonskog radnika” dati jedan pozitivan uticaj na tržište rada ali on neće biti dovoljan. Iako to ne zvuči popularno (da ne kažem populistički) sve sam skloniji ubijeđenju da će jedini dugoročan potez koji bi mogao trajno riješiti problem sa turističkim kadrom biti potpuno otvaranje prema svim tržištima rada bez ikakvih ograničenja. Svjedoci smo da uprokos svemu nema dovoljnog interesovanja domicilnog stanovništva za veliku većinu poslova iz oblasti turizma i ugostiteljstva. Potrebno je urediti poslovni ambijent i mehanizme u kojem će poslodavci imati dodatni interes da zaposle domaće radnike, više promovisati mogućnosti sezonskog zapošljavanja, preko nadležnih institucija upravljati ovim procesom i sezonski rad sistemski učiniti privlačnijim domaćem radniku.
Kako su brojne analize tržišta pokazale, pojednostavljenje postupka i elektronska registracija zaposlenih predstavljao bi veoma značajan podsticaj privredi i građanima da ažurno završe svoje obaveze ka državi. Ovo je naročito značajno prilikom angažovanja sezonske radne snage kao dijela tržišta rada koji je mnogo dinamičniji od klasičnog ugovaranja zaposlenih za stalno. Omogućavanje elektronskog pristupa prema svim nadležnim institucijama, bez odlaska na šaltere, ubrzao bi postupak dobijanja dozvole za sezonski rad, prijavu I odjavu sezonskih radnika i poboljšao efikasnost sistema angažovanja sezonske radne snage u turizmu, doprinio porastu broja formalno angažovanih sezonskih radnika u ovom sektoru, kao i rastu budžetskih prihoda po osnovu plaćenih poreza i doprinosa.
Budućnost turizma: Kako premostiti izazove?
-Kako vidite budućnost crnogorskog turizma u odnosu na konkurentske destinacije poput Hrvatske, Albanije i Grčke? Koje su naše komparativne prednosti, a gdje smo još u zaostatku?
Prirodne ljepote, raznolikost turističke ponude, izuzetno visok standard kategorizacija u svim oblastima, izuzetno bogastvo kulturnog i istorijskog nasleđa, prisutnost u skoro svim segmentima turističkog proizvoda su samo dio kvaliteta koji nudimo. Međutim ukoliko ne budemo razvijali dostupnost destinacije i rješavali ostale infrastrukturne probleme ugrozićemo sve one komparativne prednosti koje imamo. Crna Gora je zbog svog geografskog položaja dominantno avio-destinacija jer je udaljena od važnih emitivnih tržišta, te je postojanje direktnih avio-linija, redovnih, čarter i niskotarifnih aviokompanija ka/od važnih emitivnih tržišta širom Evrope od značaja za njeno pozicioniranje kao turističke destinacije.
Uspješno i kvalitetno upravljanje turističkom destinacijom preduslov je uspješnoj relizaciji turističkih sezona, a sve to zahtijeva jasnu viziju, konkurentnost naše turističke ponude i jačanje saradnje između privatnog i javnog sektora
-Da li očekujete da će Crna Gora u narednim godinama imati priliku da proširi sezonu i razvije se u cjelogodišnju destinaciju? Šta je potrebno da bi se to ostvarilo?
Uspješan i visokokvalitetni turizam zavisi od privlačnosti destinacije tokom čitave godine. Jedan od najkritičnijih aspekata našeg turizma jeste koncentracija na relativno kratak period godine i Crna Gora mora da bude prepoznata kao destinacija koju je vrijedno posjetiti tokom cijele godine. Cjelovita turistička ponuda podrazumijeva produženje sezone uz istovremeno pružanje razvojnog impulsa sjeveru. Ta očekivanja su više nego realna i mislim da se krećemo u dobrom pravcu kada je definisanje Crne Gore kao cjelogodišnje destinacije u pitanju. Nekad su ta kretanja sporija od onoga što mislimo da je potrebno ali uz stvaranje još boljeg poslovnog ambijenta za investicije u turizmu i poboljšanje sadržaja bilo bi za očekivati da se u sledećih nekoliko godina taj cilj realizuje.
-Na kraju, koja bi bila vaša ključna poruka donosiocima odluka, kako bi se crnogorski turizam unaprijedio?
Mislim da je ključ u promtnosti. Imamo kvalitetne pokazatelje i analize, imamo strategiju i smjernice ali realizacija i kreiranje odluka nam idu veoma sporo. Mislim da moramo anticipirati neke situacije a ne samo “kaskati” za problemima naročito danas kada svijet živi veoma brzo i kada se navike potrošača mijenjaju iz dana u dan.
Od velikog je značaja pažljivo sagledati uticaje koje poslovni ambijent može imati na poslovanje turističkih privednih subjekta u Crnoj Gori. To se posebno odnosi na buduće investitore i postavljeni strateški cilj privlačenja investitora i stvaranja povoljnijeg poslovnoga ambijenta, posebno u ovom trenutku kada već postoji trend odlaska stranih investitora iz Crne Gore.
