Crna Gora ulazi u jednu od najambicioznijih investicionih faza od obnove nezavisnosti, sa planiranom ukupnom vrijednošću kapitalnih projekata od čak 9,7 milijardi eura, dok je fokus države jasno usmjeren na infrastrukturu kao osnov dugoročnog ekonomskog rasta, fiskalne stabilnosti i ravnomjernijeg regionalnog razvoja.
Ovo je kazala u intervjuu za Bankar kazala direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki u Ministarstvu finansija, Jelena Jovetić, koja je govorila i o novom sistemu planiranja kapitalnih ulaganja, izazovima realizacije velikih projekata, reformi javnih nabavki i ulozi javno-privatnih partnerstava u uslovima ograničenog fiskalnog prostora.
Jovetić je dodala da je poseban akcenat stavljen na sjever Crne Gore, kojem je u kapitalnom budžetu za 2026. godinu namijenjeno 44 odsto ukupnih sredstava, uz projekte čija procijenjena vrijednost prelazi šest milijardi eura – od druge faze autoputa Mateševo–Andrijevica, preko novih bolnica i regionalnih saobraćajnica, do razvoja ski-centara i valorizacije Đalovića pećine.
Jovetić u razgovoru objašnjava zašto je kvalitetna priprema projekata ključna za očuvanje fiskalne održivosti, kako digitalizacija javnih nabavki mijenja način na koji se troši javni novac i na koji način Crna Gora, kroz zatvaranje poglavlja 5 sa Evropskom unijom, jača institucionalne temelje svog investicionog ciklusa.
Za Jovetić, međutim, ova tema nije samo profesionalni izazov. Kao neko ko je rođen i školovan u Bijelom Polju, razvoj sjevera vidi i kao ličnu obavezu – jer, kako poručuje, bez snažne infrastrukture, kvalitetnih javnih usluga i realnih ekonomskih šansi, nema ni razloga da mladi ljudi ostanu tamo gdje su rođeni. Takođe, Jovetić je dobitnica nagrade “3. januar” – najznačajnijeg opštinskog priznanja Bijelog Polja.
Kao generalna direktorica Direktorata za upravljanje javnim investicijama i politiku javnih nabavki, sa dugogodišnjim iskustvom u Ministarstvu finansija, kako ocjenjujete kvalitet planiranja i realizacije javnih investicija u Crnoj Gori sa ekonomskog aspekta?
U pogledu kreiranja sistema upravljanja javnim investicijama posljednjih godina fokusirani smo prije svega na primjenu novih standarda planiranja, monitoringa i kasnijeg sagledanja efekata nove infrastrukture. To je prije svega pitanje reda, kako i na koji način određujemo prioritete u kapitalnom planiranju. Crna Gora ima izraženu potrebu za novom infrastrukturom, u skoro svakom sektoru, saobraćaju, zdravstvu, obrazovanju, ekologiji, sportu. Dodatno i lokalnoj komunalnoj infrastrukturi i u dijelu kreiranja preduslova ekonomskog rasta u dijelu turističke privrede. Usvojeni Zakon o budžetu za fiskalnu 2026. godinu donosi ukupnu procijenjenu vrijednost projekata od 9,677 miliona eura. To govori o opredjeljenju Ministarstva finansija da u fiskalnom prostoru obezbijedi prioritet razvojnoj strani Budžeta. Važna kategorija za naredni srednjoročni okvir jeste obezbijediti efikasnu realizaciju i u konačnom sagledati uticaj projekata na razvojne ekonomske procese. Navedeno posebno u sjevernim lokalnim samoupravama koje, sa pravom, očekuju snažniju posvećenost i priliv sredstava po osnovu javnih ulaganja. Infrastruktura je kručni segment, na kojem možemo bazirati dalje procese privatnih investicija, pozitivnih turističkih kretanja i unaprjeđenja cjelokupne ekonomske ponude.
Ministarstvo finansija je kreiralo novi regulatorni okvir u dijelu upravljanja kapitalnim investicijama, iza kojeg je stala Vlada, pa stoga smo mi uvijek korak naprijed u kreiranju već novog konceptualnog paketa za izradu Kapitalnog budžeta za 2027. godinu. Naši napori u dijelu upravljanja javnim investicijama, imaju efekte na građane i najvažnije je da iste imaju direktne doprinose kvalitetu života u Crnoj Gori.
S obzirom na Vaše akademsko i profesionalno bavljenje javnim dugom i fiskalnom politikom, kako obezbijediti da kapitalni projekti budu razvojni, a da pritom ne ugroze fiskalnu stabilnost i dugoročnu održivost javnih finansija?
Sa sigurnošću mogu istaći da naš tim u Ministarstvu, sa punom posvećenošću ministra finansija, ima jednaku želju da svaki kapitalni projekat održi intenzivnu realizaciju. A shodno tome nastojimo da nema projekta u budžetu čija dinamika ima poteškoće u realizaciji, da je ta problematika u vezi sa obezbjeđivanjem finansijskih sredstava. Za svaki projekat je naša obaveza stvoriti neophodne izvore finansiranja i na taj način uspostaviti preduslove efikasnoj realizaciji projekata. Bilo da te izvore planiramo kao zaduživanje, pa u tom smislu imamo kreditnu podršku međunarornih finansijskih institucija, koja donosi posebnu kapitalnu vrijednost i shodno tome doprinose razvoju.
U pogledu fiskalne održivosti važni parametri su u planiranju projekata, adekvatnim koracima procjene spremnosti projektne dokumentacije i usmjeravanju finansijskih sredstava na zrele projekte, kako bi se na taj način čuvao fiskalni prostor. Vrlo često ističemo da su kapitalni projekti višegodišnji projekti čija realizacija je obično građevinsko zahtjevna, planski složena i vrlo zavisna od imovinskih pitanja. Ključnim ističem da vrijeme koje uložimo u dobru pripremu projekata, sačuva javnu administraciju troškova i izgubljenog vremena u kasnijoj fazi realizacije. Međutim, u našim okvirima, pripremna faza je nedovoljno zastupljena.
Kao šefica Radne grupe za pregovaračko poglavlje 5 – javne nabavke, koliko je sistem javnih nabavki danas usklađen sa standardima Evropske unije i koje ekonomske koristi Crna Gora može očekivati od tog procesa?
Ponosni smo na potvrdu od partnera iz Evropske komisije, da zatvaranjem poglavlja 5-javne nabavke, kreiramo jednu bazu za nove reforme koje nas očekuju, jednako kao i na uspjeh ostvarenog rezultata koji nas je do zatvaranja poglavlja i doveo. Mi smo od procesa podnošenja ponuda u papiru 2020. godine danas kreirali savremeni sistem javnih nabavki sa elektronskom ponudom, Crnogorskim elektronskim javnim nabavakama – CEJN osigurali i stepen više a to je efikasnu javnu nabavku uz zaštitu prava i punom primjenom međunarodnih standarda. Usklađenost sistema javnih nabavki sa standardima Evropske unije, mimo formalnih zahtjeva koji su pred nama postavljani u toku procesa pregovora, mora imati za cilj efikasnost samog postupka javne nabavke kao instrumenta za trošenje javnih sredstava, uz sve one horizontalne ciljeve koje ova Vladina politika povezuje. A ciljevi su: podsticanje održivog razvoja, inovacija, društvene odgovornosti i inkluzivnog ekonomskog rasta. Brojne reforme sprovedene u ovoj oblasti, u prvom redu usklađivanje zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, digitalizacija postupka javne nabavke i snaženje kontrolnih mehanizama usmjerene su na zaštitu javnih sredstava koja se kroz ovaj sistem troše, a time na zaštitu isključivo javnog interesa. U tome je i ekonomski interes države jer se transparentnošću i standardizacijom procesa nabavke sužava prostor za potencijalne zloupotrebe i čuva integritet sistema.
Radimo na povećanju sigurnosti elektronskog sistema javnih nabavki, čime dodatno unapređujemo i čuvamo benefite koje je sistem donio – digitalizaciju, efikasnost i transparentnost postupaka ali i bazu podataka čiji se obim svakodnevno uvećava. Preko CEJN-a je do danas ugovoreno iznad 2,6 milijarde eura kroz 40,622 sprovedena postupka od strane 15,000 korisnika sistema.
Vlada Crne Gore je krajem decembra tekuće godine usvojila novi strateški okvir za unapređenje politike javnih nabavki i javno-privatnog partnerstva koji doprinosi ostvarivanju ciljeva evropskih i nacionalnih dokumenata politike u ovoj oblasti. Strategija određuje prioritete daljih reformi u ovoj oblasti, sa posebnim fokusom na dalju digitalizaciju sistema, profesionalizaciju i borbu protiv korupcije, uz integrisanje strateških javnih nabavki – „zelenih“, socijalnih i rodno-odgovornih, u sve faze javnih nabavki, od planiranja do implementacije.
U cilju preventivnog i proaktivnog djelovanja na polju borbe protiv korupcije u javnim nabavkama planirano je uvođenje mehanizma „red flag“, čime će se automatski detektovati potencijalno koruptivne radnje u postupcima i upućivati nadležnim institucijama na ispitivanje i postupanje. Takođe, izmjenama zakonskog okvira propisani su snažniji korektivni mehanizmi u postupcima javnih nabavki, definisane uloge institucija i predmet kontrole, sa naglaskom na ulogu Budžetske inspekcije Ministarstva finansija koja će biti zadužena za kontrolu realizacije ugovora u smislu praćenja trošenja budžetskih sredstava. Ministarstvo finansija će, u okviru svojih nadležnosti, pratiti pravilnu primjenu zakonodavstva u oblasti javnih nabavki, što će se osigurati kontinuiranom profesionalizacijom i obukom svih učesnika u postupcima javnih nabavki, posebno specijalističkim i tematskim obukama koje će biti intenzivirane u godini pred nama.
Ministarstvo finansija garantuje snažnu primjenu propisa, standarda i načela jednakog tretmana, konkurencije i transparentnosti, uz napomenu da ćemo snažno braniti reforme i fer tenderske procese na kojima smo istrajavali. Navedeno se ne odnosi samo na javne nabavke, već cijeli obuhvat poglavlja 5, koncesije i javno-privatna partnerstva. Institucije u Crnoj Gori moraće posvećeno da rade na primjeni i poštovanju uspostavljenih procedura, a mi ćemo sa sigurnošću pratiti i sankcionisati svaku nepravnost i zloupotrebu.
Učestvovali ste u brojnim reformama unapređenja poslovnog ambijenta i sarađivali sa institucijama poput Svjetske banke, EBRD-a i Evropske komisije. Koje su, po Vašem mišljenju, ključne prepreke koje i dalje usporavaju investicije u Crnoj Gori?
Snažne institucije, koje garantuju primjenu standarda osnova su investicione politike. Izgradnja institucija je proces, ali koji pored demokratizacije društva, podrazumijeva osnovno vjeru u administraciju. Nakon skoro dvije decenije u javnom sektoru, stava sam da imamo snažnu administraciju ali nedovoljno efikasan sistem javnih usluga. Nalazimo se već predugo u gap-u između pečata, potpisa, ovjera i nepotrebnih provjera sa jedne strane i uvođenja elektronskih sistema sa druge strane. Stava sam da funkcionisanje Crnogorskih elektronskih javnih nabavaki – CEJN može biti primjer kako je sa početnim otporom primjeni e-ponuda, e-žalbi, e-odluka ipak sistem uspostavljen i funkcioniše već petu godinu. Imamo određene kadrovske probleme u cijelom sistemu, nedostatak znanja i vještina izražen je u svim sektorima, a negdje posebnu u dijelu novih elektronskih tehnilogija i praktičnoj primjeni istih u javnom sektoru. Međutim ne samo tu, Crna Gora će se morati suočiti i priznati manjak znanja i vještina u nizu zanimanja koja su investitorima potrebna kao alat ulaganja i operativnosti investicije.
Imajući u vidu Vaše iskustvo u kreiranju Zakona o javno-privatnom partnerstvu, koliko model javno-privatnog partnerstva može doprinijeti realizaciji velikih infrastrukturnih i razvojnih projekata u uslovima ograničenih budžetskih sredstava?
U Crnoj Gori nijesu ni privatni ni javni sektor upoznati sa modelima javno-privatnog partnerstva i zajedničkog ugovornog vršenja javnih usluga. Ta kooperativnost kroz jpp modele nije u našoj zemlji bila prisutna i potrebno je vrijeme da se obje strane nauče kako se u takvom dugoročnom ugovornom odnosu sarađuje. Stav javnosti je da se kroz jpp modele privatnom sektoru određena ugovorna infrastruktura ili usluga predaje ili prodaje, naviknuti na privatizaciju, što je pogrešno i u značajnom kvari klimu za razvoj ovakvih inovativnih modela. Sa druge strane tradicionalno socijalističko društvo naviklo je da od države ima javnu uslugu i svaka promjena tog modela sluti na nepovjerenje. Sa mog viđenja, sa iskustvom izrade propisa u ovoj oblasti kao i sagledavanja uspješne prakse širom svijeta, naglašavam da je ovo najstabilniji sistem izgradnje i upravljanja javnom infrastrukturom. Poseban je cilj i vrijednost modela jpp kvalitet krajnje usluge koju osjeti korisnik-građanin. Međutim da bi došli do primjene, moramo imati institucije i privatni sektor spremam na saradnju, rasterećenje određenih prethodnih ograničavajućih očekivanja i pogrešnih premisa. Znači javno-privatna partnerstva nijesu modeli gdje se privatnom sektoru nepovratno daje infrastruktura, već suprotno tome određeni vid “ustupanja korišćenja”. Takođe, realno i očekivano je da privatni partner u tom ugovoru ima ekonomsku dobit, dok sa druge javne strane, naglašavam na benefite za građane i unaprijeđenu javnu uslugu kao imperativ.
U strateškom smislu, važnim je naglasiti da modeli javno-privatnog partnerstva u dugom roku ostvaruju fiskalne uštede, daju mogućnost da se javni sektor fokusira na javne usluge, ostavaruju know how benefiti privatnog sektora, smanjije tekuća potrošnja održavanja i upravljanja, obezbjeđuje stabilna i kvalitetna javna usluga. Za našu zemlju, važno napomenuti je i ostvarivanje efekata u dijelu efikasnije izgradnje nove javne infrastrukture.
Kao neko ko je rođen i školovan u Bijelom Polju, kako vidite ekonomski položaj i razvojne šanse sjevera Crne Gore u okviru nacionalne investicione politike?
Za razvoj Bijelog Polja i sjevera generalno važno je imati u vidu nekoliko preduslova ekonomskog i društvenog razvoja. Prvi osnov su ljudi i posljednji opet ljudi. Između prvog i posljednjeg uslova, postoji nekoliko kao što su infrastruktura, kvalitet života, ekonomski ambijent. Međutim moramo se saglasiti da razvoj kreće od pojedinaca koji su spremni da se založe za kreiranje boljeg ambijenta. Ambijent koji je važan građanima sjevera, mladima prije svega, da bi svoj život tu i vezali, ogleda se u više a to je ne samo politički ambijent, nego društveni, kulturni, socijalni aspekt. Nedostatak standarda u našoj zemlji, mlade ljude uputiće da tet standarde potraže negdje drugo. Zaboravljamo da živimo u vijeku brzih kretanja, promjena, vještačke inteligencije i mladih ljudi koji, sa svim nedostacima društva, ipak znaju šta hoće od života. Naš fokus mora biti mladost, smjer naših reformi, procesa i unaprjeđenja društveno-ekonomskih tokova.
Da li su, po Vašem mišljenju, postojeći mehanizmi javnih investicija i regionalnog razvoja dovoljno prilagođeni specifičnostima opština na sjeveru, ili je potreban drugačiji pristup kako bi se smanjile regionalne razlike?
Vjerujem da imamo ozbiljnu šansu, da ulaskom u Evropsku uniju, kroz fondove dodatno ojačamo ulaganja i razvoj sjevera. Ministarstvo finansija imaće tu punu spremnost i posvećenost, prije svega znanjem koje je na našoj strani. Biće to sasvim sigurno nova finansijska podrška razvoju Crne Gore. Međutim, to takođe zahtijeva vrijeme. Dozvoliću sebi da ukažem i na specifičnost naših lokalnih samouprava u političkom smislu. Ukoliko određene lokalne zajednice nijesu fiskalno održive, moramo jednom na glas saopštiti i da taj model je podložan promjenama. Hiperprodukcija u administraciji je i na nivou lokalne administracije, svaka lokalna samouprava zahtijeva službe, odjeljenja, sekretarijate, privredne subjekte i druge neproduktivne segmente javnog zapošljavanja. To neće pomoći regionalnom razvoju, već naprotiv građane udaljiti od boljeg životnog standarda i ekonomske vrijednosti.
Uvjerenja sam da će pristupanje Evropskoj uniji i novi investicioni razvojni procesi, zasigurno zadržati građane u Crnoj Gori uopšte, shodno tome i na sjeveru. Ali sigurno i neke naše ljude koji su sada dijaspora vratiti domovini. Društveno-ekonomski napredak je nužan da ukažemo na osnovnu emotivnu stranu naše crnogorske priče, a to je da nema ljepšeg parčeta zemlje na svijetu od Crne Gore.
S obzirom na Vaše učešće u pregovaračkom poglavlju 21 – regionalni razvoj, koje konkretne politike i investicije bi mogle imati najveći ekonomski efekat za sjever Crne Gore u narednim godinama?
Kapitalni budžet za 2026. godinu u pogledu procentualnog izdvajanja predviđa oko 44% (135 miliona eura od ukupnih 305 miliona eura) sredstava za sjever Crne Gore, za projekte čija je procijenjena vrijednost oko 6,2 milijardi eura, odnosno 64% od ukupne procijenjene vrijednosti svih 395 projekata koliko je planirano Zakonom o budžetu Crne Gore za 2026. Godinu.
U narednom periodu planirana je realizacija više infrastrukturnih projekata na sjeveru Crne Gore, među kojima su najvećih vrijednosti: izgradnja druge faze autoputa Bar – Boljare, dionice Mateševo – Andrijevica, 680 mil. eura, izgradnja i rekonstrukcija puta Vrulja – Miljakovići (9 mil. eura), rekonstrukcija i rehabilitacija puta od Barskog mosta do Dobrakova i Bijelog Polja (19 mil. eura), rekonstrukcija magistralnog puta M-2 Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane (65 mil. eura), izradnja Obilaznice Rožaje, II faza (36 mil. eura), izgradnja savremene nove bolnice u Pljevljima (40 mil. eura), nadogradnja i rekonstrukcija bolnice u Bijelom Polju (20 mil. eura), opremanje i rekonstrukcija objekata za potrebe KBC Berane kroz tri zasebna projekta (5 mil. eura), sprovođenje mjera smanjenja zagađenja i toplifikacije Pljevalja (15 mil. eura), izgradnja i rekonstrukcija sistema vodosnadbijevanja u Pljevljima (11 mil. eura), izgradnja nove sportske hale u Plužinama (6 mil. eura), izgradnja Doma starih u Plavu (4 mil. eura);
U dijelu turističke privrede efekti su u dijelu projekata koji su i fiskalno najzahtjevniji a to su: razvoj ski centara “Kolašin” (56 mil. eura), „Cmiljača“ (60 mil. eura), „Žarski“ (30 mil. eura) i “Hajla” (45 mil. eura) sa svom neophodnom pratećom infrastrukturom, kao i valorizacije turističkog potencijala “Đalovića Pećine” u Bijelom Polju (32 mil. eura).
Riječ je o projektima na kojima se temelji razvoja sjevera Crne Gore koji su prepoznati kao stubovi snažnog ekonomskog, ali i demografskog jačanja u narednim godinama.
Izgradnjom druge faze autoputa, odnosno dionice od Mateševa do Andrijevice (L=22km, procijenjene vrijednosti oko 680 miliona eura) stvara se preduslov za ulaganja u privredu, poljoprivredu, turizam i druge djelatnosti na sjeveru, ali i potencilano nove investicije u dijelu privatnog kapitala.
Izgradnja bolnica u Pljevljima i Bijelom Polju predstavlja ključan korak ka jačanju kvaliteta života građana na sjeveru kroz bolju dostupnost medicinskim uslugama. Pored neposrednih zdravstvenih benefita, ovakvi objekti stvaraju nove mogućnosti za zapošljavanja, čime se dodatno podiže nivo socijalne i ekonomske stabilnosti regiona.
Razvoj ski centara „Cmiljača“, „Žarski“ i „Hajla” je od ključnog značaja za razvoj turizma na sjeveru Crne Gore. Ski centar “Kolašin 1600” je već u punoj funkciji, a u toku su dva velika projekta za punu valorizaciju ski centara u Košainu a tiču se: izgradnje parking garaže i vodosnadbijevanja sa uspostavljanjem hidrosistema za vještačko osnježavanje. Ovi projekti, uz stavljanje u funkciju “Đalovića pećine” otvaraju nove mogućnosti za razvoj ugostiteljstva, pratećih sportskih i rekreativnih sadržaja. Kreiranje atraktivnih zimskih destinacija doprinosi jačanju brenda sjevera Crne Gore kao područja sa izuzetniim prirodnim potencijalom.
U prethodne dvije godine na sjeveru su završeni značajni putni pravci: rekonstrukcija puta Berane, Kolašin, dionica Lubnice – Jezerina sa tunelom (65 mil. eura), rekonstrukcija magistralnog puta M-2 Rožaje-Špiljani sa sanacijom tunela i mostova (20 mil. €), rekonstrukcija regionalnog puta Mateševo-Kolašin (6,5 mil. eura), rehabilitacija kolovoza na regionalnom putu R-10, dionica Tomaševo-Pavino polje (1,2 mil. eura), adaptacija regionalnog puta Mateševo-Andrijevica, prevoj Trešnjevik (1,6 mil. eura), rekonstrukcija glavne gradske saobrćajnice u Plavu – II faza (1,1 mil. eura);
Projekti koji imaju poseban značaj za sjever a koji su okončani ili blizu pune realizacije su sljedeći: izgradnja i rekonstrukcija puta Vrulja – Miljakovići (8 mil. eura), sanacija klizišta „Dobrakovo (5,4 mil. eura), rekonstrukcija i rehabilitacija puta od Barskog mosta do Dobrakova i Bijelog Polja (19 mil. eura), rekonstrukcija magistralnog puta M-2 Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane (65 mil. eura), izgradnja nove sportske hale u Plužinama (6 mil. eura), izgradnja Doma starih u Plavu (4 mil. eura).
Novi projekti koji imaju poseban značaj u dijelu kapitalne infrastrukture jesu kreditne linije za potrebe finansiranja razvoja komunalne i lokalne infrastrukture na teritoriji opštine Žabljak (vrijednosti od 30 miliona eura) i opštine Berane (vrijednosti od 23 miliona eura).
Sve ove investicije zajednički doprinose stvaranju nove ekonomske dinamike sjeverne regije. Bolja povezanost, sigurniji pristup zdravstvu, unaprjeđenje objekata obrazovanja i otvaranje radnih mjesta za širok spektar obrazovnih profila predstavljaju ključne uslove za smanjenje regionalnih razlika i sprečavanje depopulacije. Time se jača baza ravnomjernog regionalnog razvoja, smanjuje pritisak migracija ka većim centrima i stvara stabilnija perspektiva za ostanak mladih na sjeveru.
Kroz realizaciju ovih projekata država potvrđuje stratešku opredijeljenost ka uravnoteženom razvoju i osnaživanju svih svojih djelova, vjerujući u evropsku budućnost i lokalni razvoj.
Dosadašnjom posvećenošću u reformskim poduhvatima, kao i primjeni međunarodnih standarda u okviru naših javnih politike, Ministarstvo finansija je tim ljudi sa posebnim znanjem koji garantuju da gradimo ekonomski stabilnu, fiskalno održivu i infrastrukturno snažnu Crnu Goru.
