Trgovinski sukob oko Trampovih carina pogađa oba cilja Feda – stabilne cijene i punu zaposlenost.
Američka centralna banka (Federalne rezerve) mogla bi se suočiti s nemogućim izborom dok njeni zvaničnici pokušavaju upravljati ekonomijom u svjetlu turbulentnih politika Bijele kuće: više cijene ili manje radnih mjesta.
Predsjednik Feda, Džerom Pauel, mogao bi u srijedu nagovijestiti u kom pravcu se kreće monetarna politika, na konferenciji za novinare nakon završetka dvodnevnog sastanka odbora. Analitičari očekuju da će kamatne stope ostati nepromijenjene, na nivou između 4,25 i 4,5 odsto. Međutim, kasnije ove godine, zvaničnici će morati razmotriti nekoliko opcija – uključujući povećanje kamata radi obuzdavanja tvrdokorne inflacije ili njihovo smanjenje kako bi se podstakao ekonomski rast, s obzirom na to da Trampove veće tarife usporavaju privredu.
“Fed ne može da odluči da li treba da pritisne kočnicu zbog rasta cijena ili gas zbog gubitka radnih mjesta,” rekao je bivši sekretar za finansije, Lorens Samers, u utorak na društvenoj mreži X. Dodao je da se Fed nalazi u “teškoj poziciji”, jer su tarife istovremeno faktor koji podiže cijene uvoza i povećava troškove poslovanja, što može smanjiti broj radnih mjesta.
Pauel se do sada suzdržavao od komentarisanja svog stava. Početkom marta je izjavio da administracija Donalda Trampa sprovodi “značajne promjene politike” u trgovini i drugim oblastima, ali da je neizvjesnost oko njihovih ukupnih ekonomskih efekata “i dalje visoka”.
“Dok analiziramo pristigle informacije, fokusirani smo na razdvajanje signala od buke dok se ekonomska slika razvija,” rekao je Pauel na događaju koji je organizovala Poslovna škola Booth Univerziteta u Čikagu. “Ne moramo žuriti i u dobroj smo poziciji da sačekamo veću jasnoću.”
Tramp je najavio, potom pauzirao, pa ponovo odobrio određene tarife, uz obećanja o još “oslobađajućih” carina u širokom spektru trgovinskih partnera u narednim sedmicama. Ekonomisti očekuju da će to dodatno opteretiti ekonomiju.
Neizvjesnost oko carina izazvala je nestabilnost na finansijskim tržištima – sva tri glavna berzanska indeksa izgubila su značajan dio dobitaka ostvarenih od Trampove pobjede na izborima. Berze su u srijedu otvorile trgovanje s blagim rastom.
Ako ekonomija ostane jaka, ali inflacija ne nastavi da se približava cilju Feda od 2 odsto, centralna banka bi mogla zadržati visoke kamatne stope duže nego što se očekivalo, rekao je Pauel. Međutim, ako se tržište rada neočekivano oslabi ili inflacija padne brže nego što se predviđa, Fed bi mogao smanjiti kamatne stope.
“Naša trenutna politika je dobro postavljena da se nosi s rizicima i neizvjesnostima dok nastojimo ispuniti oba cilja našeg dvostrukog mandata,” rekao je Pauel na istom događaju, aludirajući na posvećenost Feda stabilnim cijenama i punoj zaposlenosti.
