Prema analizi Karin Kunrath, glavne direktorice za ulaganja u Raiffeisen Capital Management, evropskom upravitelju imovinom, aktuelna eskalacija sukoba na Bliskom istoku predstavlja ozbiljan stres-test za globalna finansijska tržišta.
Nakon propalih diplomatskih pokušaja i intenziviranja vojnih aktivnosti, krajem februara došlo je do direktnog vojnog sukoba između zapadnih saveznika i Irana. Tržišta su reagovala oprezno, ali jasno: rizična imovina bilježi pad, dok kapital traži sigurnija utočišta.
Najveći dobitnici u prvoj fazi krize bili su energenti, plemeniti metali i američki dolar. Istovremeno, tržište obveznica šalje zabrinjavajući signal – rast prinosa sugeriše da investitori već ugrađuju očekivanja dugotrajnije inflacije.
Inflacija i monetarna politika pod pritiskom
Rast cijena nafte i gasa ponovo otvara pitanje inflatornih pritisaka. Posljedično, očekivanja o smanjenju kamatnih stopa u SAD-u dodatno slabe, a tržište sve ozbiljnije razmatra scenario duže restriktivne monetarne politike.
Evropa je u posebno osjetljivoj poziciji. Zavisnost od uvoza energije povećava rizik uvozne inflacije, što bi moglo natjerati Evropsku centralnu banku na dodatno zaoštravanje monetarne politike do kraja godine.
Hoće li doći do šire ekonomske destabilizacije, zavisi prije svega od trajanja sukoba i njegovog uticaja na lance snabdijevanja. Kratkotrajan konflikt imao bi ograničen efekat, dok bi dugotrajna eskalacija mogla zakočiti globalni rast.
Državne obveznice: inflacija mijenja očekivanja
Tržište državnih obveznica suočava se s dvostrukim pritiskom. S jedne strane, geopolitička nesigurnost podstiče potražnju za sigurnim ulaganjima. S druge strane, inflaciona očekivanja guraju prinose naviše.
U takvom okruženju prednost se daje selektivnom pristupu. Američke državne obveznice ostaju relativno atraktivne, dok se u Evropi očekuje diferencirano kretanje prinosa, posebno na ključnim tržištima poput Njemačke i Francuske.
Korporativne obveznice: rastući rizici refinansiranja
Segment korporativnog duga ulazi u osjetljivu fazu. Visokoprinosne obveznice i dalje nose povećan rizik, posebno u kontekstu skupljeg finansiranja i slabije likvidnosti.
Dodatni problem predstavljaju poteškoće na tržištu privatnog kreditiranja. Kompanije s većim nivoom zaduženosti mogle bi se suočiti s izazovima refinansiranja, što povećava potrebu za opreznim investicionim pristupom.
Tržišta u razvoju: rast premija rizika
Nakon eskalacije sukoba, investitori se povlače iz rizičnijih segmenata. Obveznice tržišta u razvoju bilježe rast premija rizika, posebno one denominovane u stranim valutama.
Takav trend potvrđuje strategiju smanjenog izlaganja ovom segmentu, barem dok se ne smanji nivo geopolitičke neizvjesnosti.
Dionice: otpornost uz povećanu volatilnost
Uprkos geopolitičkom šoku, globalna tržišta dionica zasad pokazuju određenu otpornost. Stabilni makroekonomski pokazatelji i solidni korporativni rezultati pružaju podršku.
Ipak, rat u Iranu ostaje dominantan faktor volatilnosti. U takvom okruženju investitori sve više naginju defanzivnim sektorima i kvalitetnijim kompanijama s održivim novčanim tokovima.
Tržišta u razvoju: završetak ciklusa oporavka?
Dionice tržišta u razvoju zabilježile su snažan rast početkom 2026., ali tempo rasta cijena nadmašio je fundamentale. To povećava rizik korekcije.
Primjeri poput Južne Koreje pokazuju da su tržišta već ušla u fazu prilagođavanja, što se može tumačiti kao zdrava konsolidacija nakon perioda ubrzanog rasta.
Tržišta roba: energenti u fokusu
Robna tržišta reagovala su najdirektnije na eskalaciju sukoba. Cijene nafte i gasa snažno su porasle, dok je zlato potvrdilo status sigurnog utočišta.
Iako su kratkoročni efekti već vidljivi, srednjoročne posljedice ostaju neizvjesne. Ključno pitanje je hoće li doći do dugotrajnijih poremećaja u snabdijevanju energentima.
Ključni faktor ostaje trajanje sukoba
Trenutna tržišna kretanja jasno pokazuju da investitori već ugrađuju geopolitički rizik u cijene imovine. Međutim, dugoročni efekti zavisiće od razvoja situacije na terenu.
Ako sukob ostane ograničen i kratkotrajan, globalna ekonomija mogla bi izbjeći ozbiljnije posljedice. U suprotnom, scenario viših cijena energije, uporne inflacije i sporijeg rasta postaje sve izgledniji. U takvom okruženju, fleksibilnost i diverzifikacija portfelja ostaju ključni alati za upravljanje rizikom.
(Financa.ba)
