Na hrvatskim gradilištima u prvih sedam mjeseci ove godine inspektori rada otkrili su stotine neprijavljenih radnika i skoro 700 prekršaja u građevinskom sektoru.
Inspektori rada Državnog inspektorata obavili su u tom periodu 734 inspekcijska nadzora primjene propisa u oblasti radnih odnosa u djelatnosti građevinarstva. Tom prilikom utvrđeno je da je 193 radnika, uključujući i državljane trećih zemalja, radilo bez prijave na obavezno penzijsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom angažovanja ili na odgovarajuće radno vrijeme, dok je 225 državljana trećih zemalja radilo suprotno Zakonu o strancima, bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.
Utvrđen je i niz drugih prekršaja, poput neisplate minimalne zarade ili nezakonitog obračuna i isplate plate, uključujući pravo na uvećanu zaradu za prekovremeni rad, rad noću, nedjeljom i praznicima.
Osim pokretanja prekršajnih postupaka zbog sumnje na 692 prekršaja iz oblasti radnih odnosa, u slučajevima kada je zatečeno 102 državljana trećih zemalja na radu kod poslodavaca, inspektori su za 42 poslodavca usmenim rješenjem privremeno zabranili obavljanje djelatnosti ili pružanje usluga stranim poslodavcima u trajanju od 30 dana.
Pošto je 10 poslodavaca u roku od tri dana od izricanja zabrane uplatilo po 3.981,68 eura za svakog stranca u korist državnog budžeta, u tim slučajevima mjere nijesu sprovedene, a rješenja su ukinuta, navodi Državni inspektorat. Na taj način u državni budžet uplaćeno je 75.651,92 eura.
Većina stranih radnika zatečenih u nezakonitom radu – bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi – bila je iz Indije, Nepala, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i s Kosova. Prema podacima DIRH-a, nezakoniti rad državljana trećih zemalja najčešće je utvrđivan u građevinarstvu, prevozu (taksi) i ugostiteljstvu.
Inspektori su u istom periodu donijeli 60 rješenja kojima su poslodavci obavezani da 117 radnika, među kojima je 71 stranac, prijave na obavezno penzijsko osiguranje od dana utvrđenog kao početak rada i uplate 2.650 eura u budžet za svakog neprijavljenog radnika, odnosno 6.630 eura ako je isti prekršaj ponovljen u roku od šest godina. Ukupno je po ovom osnovu naloženo plaćanje 329.750 eura.
U prvih sedam mjeseci 2025. inspektori su zabilježili i nepravilnosti u vezi sa platama (neisplata minimalne zarade, nezakonit obračun i isplata), donijeli osam upravnih mjera za dostavljanje obračuna, pokrenuli 38 prekršajnih postupaka zbog nedostavljanja propisanih obračuna radnicima i evidentirali 20 slučajeva neisplate ni minimalne zarade. Podnesene su i četiri krivične prijave zbog neisplate plata.
(Izvor: Agencije)
