Inflacija je prošle godine ubrzala, pa se razlika u odnosu na prosjek eurozone povećala. Dok bi rast potrošačkih cijena u komponentama usluga i hrane trebalo da uspori, rast cijena energije će se u 2026. godini ubrzati. Oko prognoza dominiraju rizici koji bi ukupnu inflaciju mogli pogurati i na nešto više nivoe od očekivanih, usljed i dalje snažne domaće tražnje i kontinuirane globalne (geopolitičke) neizvjesnosti, , prenosi Seebiz.eu.
Na osnovu 80% do 90% obrađenih podataka, Državni zavod za statistiku danas je objavio prvu procjenu rasta potrošačkih cijena dobara i usluga za decembar. Time je zaokružena statistika za 2025. godinu. Saopštenje nije donijelo značajnija iznenađenja, pa samim tim nije ni promijenilo naše izglede za 2026.
Uz mjesečni pad od 0,4% u odnosu na novembar, godišnja inflacija se u decembru spustila na 3,3%.
U periodu januar–decembar 2025. rast potrošačkih cijena iznosio je u prosjeku 3,7% u odnosu na isti period 2024. godine. Najveći dio rasta činile su glavne komponente Usluge i Hrana, alkoholna pića i duvan, koje su na godišnjem nivou porasle za 6,2%, odnosno 4,9%. Nakon što su u 2024. zabilježile pad, u prošloj godini su cijene u kategoriji Energija u prosjeku porasle za 3,2%, što prvenstveno odražava rast administrativno regulisanih cijena gasa, električne i toplotne energije. Cijene neprehrambenih industrijskih dobara bez energije nijesu se značajnije mijenjale i veći dio godine kretale su se u skladu s dugoročnim prosjekom.
Usporavanje temeljne inflacije (prema našoj procjeni, sa 3,6% u 2024. na 3,1% u 2025.) rezultat je manjeg doprinosa inflacije industrijskih dobara, što odražava blage uvozne cjenovne pritiske, aprecijaciju eura i nisku stopu rasta proizvođačkih cijena na domaćem tržištu.
Ako posmatramo harmonizovani indeks potrošačkih cijena, koji služi za poređenje s drugim državama članicama eurozone, ali i uključuje potrošnju stranih gostiju, čime stavlja veći naglasak na cijene usluga, inflacija je u 2025. godini u prosjeku iznosila 4,4%. Inflacioni diferencijal između domaće ekonomije i eurozone time se povećao na 2,2 procentna poena (sa 1,7 pp u 2024).
Inflacija ostaje iznad ciljanog nivoa i u 2026.
Očekujemo da će u 2026. inflacija usporiti, iako ne bismo bili iznenađeni ako premaši nivo ostvaren 2024. godine (3%). Oko naše trenutne prognoze od 3% godišnje dominiraju rizici koji bi inflaciju mogli pogurati na nešto više nivoe (za oko 0,2 procentna poena). Naime, iako očekujemo usporavanje inflacije u uslugama i hrani, očekujemo i jačanje doprinosa komponente Energija, jer Vlada nastavlja s postepenim ukidanjem subvencija. Više puta smo naglasili da je nivo cijena energije za potrošače u Hrvatskoj, zajedno s Mađarskom, među najnižima u EU (ispod 60% evropskog prosjeka, a u slučaju Mađarske ispod 40%).
Pod pretpostavkom stabilnosti na svjetskom tržištu roba (nafte), najveći doprinos inflaciji mogao bi doći upravo iz energetske komponente. Ipak, to je samo pretpostavka, jer su cijene na svjetskom tržištu podložne značajnoj neizvjesnosti.
Smatramo da će inflacija u uslugama usporiti zbog usporavanja rasta zarada, prethodne snažne konvergencije cijena u djelatnostima povezanim s turizmom (restorani i hoteli) i efekta baznog perioda. Međutim, očekuje se da će privredni rast i dalje biti podstaknut solidnom domaćom tražnjom, koja podržava dalji rast cijena. Uz to, potrošački optimizam ostaje iznad dugoročnog prosjeka, dok zategnuto tržište rada i ranije značajno povećanje plata u javnom sektoru vrše pritisak na privatni sektor.
Na kraju, očekuje se i usporavanje rasta cijena hrane, koje i dalje čine značajan dio potrošačke korpe. Rast cijena hrane na godišnjem nivou počeo je da usporava krajem 2025. godine usljed blažih cjenovnih pritisaka na svjetskom tržištu i efekta baze. Osim toga, proces konvergencije je ovdje završen jer su, prema našim procjenama, cijene hrane u Hrvatskoj oko 6% iznad evropskog prosjeka.
Sveukupno, očekujemo određeno usporavanje inflacije ove godine, kako prema nacionalnom, tako i prema harmonizovanom indeksu potrošačkih cijena. Diferencijal u odnosu na eurozonu, koji je u 2025. premašio 2 procentna poena, mogao bi se smanjiti, ali se očekuje da će ostati povišen (blizu 2 pp). Time i dalje ostaje znatno iznad pretpandemijskog dugoročnog prosjeka od 0,6 procentnih poena. Zbog toga inflacija u Hrvatskoj ostaje iznad ciljanih nivoa centralne banke i ostaće važna tema i u narednom periodu, prenosi Seebiz.eu.
