Hrvatska Ina je sa međunarodnim konzorcijumom, predvođenim kompanijama Lamor i Litoclean, potpisala ugovor o realizaciji projekta sanacije podmorja, kojim počinje izgradnja hidraulične barijere uz obalu ispod Rafinerije nafte Rijeka, odnosno sistema zaštite i trajnog rješenja za kostrensko podmorje.
Projekat vrijedan šest miliona eura sprovodiće se dvije godine, u tri faze, a završetak radova i puna implementacija rješenja očekuju se tokom 2027. godine, čime će se na toj lokaciji trajno riješiti problem istorijskog zagađenja, saopštila je Ina, prenosi SEEbiz.
Ina navodi da su Lamor i Litoclean među vodećim svjetskim kompanijama u oblasti zaštite životne sredine, specijalizovane za sanaciju tla, upravljanje otpadom i tretman zagađenih voda, te da nude inovativna i prilagođena rješenja za ublažavanje ekoloških rizika – od intervencija kod izlivanja nafte do reciklaže plastike i biološke remedijacije zemljišta.
Ističe se da je implementacija projekta još jedan u nizu napora Ine da pronađe trajno rješenje sanacije istorijskog zagađenja kraškog terena na području riječke rafinerije, u okviru kojeg je okupljen tim vrhunskih stručnjaka Ine i međunarodnih renomiranih kompanija.
„Hidraulična barijera sa depresijama sastojaće se od niza bušotina koje će biti izvedene uz obalu ispod Rafinerije nafte Rijeka na poluostrvu Urinj. Bušotine će na kopnu stvoriti vještačku depresiju – najnižu tačku u podzemlju – čime će se omogućiti kontrolisano prikupljanje tečnosti i spriječiti njihov prodor ka moru. To ujedno predstavlja osnovu cjelokupnog programa zaštite mora“, naveli su iz Ine.
Međunarodni konzorcijum će u prvoj fazi izvesti pet testnih bušotina i sprovesti dodatne analize, kako bi se detaljno proučilo kretanje fluida u podzemlju. Druga faza obuhvatiće izgradnju preostalih bušotina, kao i dizajn i izradu dokumentacije za projekat hidraulične barijere, dok će u trećoj fazi biti postavljena potrebna oprema i otpočeti crpljenje.
Iz Ine navode da, paralelno s razvojem trajnog rješenja, sprovode niz kratkoročnih i srednjoročnih mjera usmjerenih na zaštitu mora i sprječavanje trenutnog isticanja. Trenutno su, kažu, aktivne 33 bušotine, a tokom ove i naredne godine planira se bušenje još 40. Bušotine iz kojih se crpe ugljovodonici ostaju aktivne i sadržaj se upućuje na tretman, dok se bušotine u kojima se nalazi voda koriste za monitoring – tako da ništa ne završava u moru.
Navodi se da je geološki zahtjevno podzemlje ispod riječke rafinerije, koje je decenijama kontaminirano, dodatno destabilizovano prirodnim pojavama poput zemljotresa i ekstremnih plima. Kako bi se ublažili njihovi efekti, Ina je postavila brane koje se prilagođavaju plimi i oseci, a u toku je pribavljanje dozvola za njihovu ugradnju.
Uz to, svi izdvojeni sadržaji iz podzemlja svakodnevno se analiziraju kako bi se razlikovala istorijska od novonastale kontaminacije. Dodaju i da sve aktivnosti nadgledaju stručnjaci Ine i nezavisni eksperti.
