Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja finansijskih problema, a uvode se i stroži kriterijumi kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen danas u Ministarstvu finansija.

Novi zakon predstavio je državni sekretar Matej Bule koji je istakao da on dolazi nakon intenzivnog rada Vlade po pitanju zaštite potrošača u hrvatskom finansijskom sistemu.

Prvo smo krenuli s prekoračenjem na računu, nakon toga smo se bavili regulacijom rada agencija za naplatu potraživanja. Uveli smo i pravilo bankama da dio svojih prihoda izdvajaju za jačanje finansijske pismenosti građana, uveli smo i besplatne pakete usluga kod banaka koje koristi 100 hiljada korisnika – rekao je Bule.

Kao nastavak svega toga dolazi i Zakon o potrošačkim kreditima. Što se tiče samog zakona o potrošačkim kreditima, radi se o prenošenju evropske direktive koja donosi cijeli niz novina u sistemu potrošačkog kreditiranja.

Tako će se sada kontrolisati rizičniji krediti, pogotovo oni brzi s rokom otplate od tri mjeseca, uspostavljaju se stroga pravila oglašavanja pa će se prilikom svakog oglašavanja kredita morati navesti da zaduživanje zaista košta. Uz to, zabranjuju se prakse oglašavanja koje bi mogle dovesti u zabludu, npr. da se podizanjem kredita rješava finansijska situacija pojedinca.

Takođe, novim bi se zakonom trebalo osigurati i jasno prikazivanje podataka u predugovornoj fazi, dakle već prilikom prvog kontakta s bankom moraju se dati jasni i precizni ključni podaci o kreditiranju.

Uvode se i stroži zakoni kreditiranja kojemu nije namjena onemogućiti kredite već u ovom dijelu nastojimo izbjeći situaciju u kojoj bi nekome bio odobren kredit, a on nije u stanju taj kredit otplaćivati. Time smanjujemo rizik prezaduženosti potrošača – objasnio je Bule. Uz sve to, jača se uloga nadzornih tijela, ali uvode se i strože sankcije za one koji se ne pridržavaju odredbi.

Dobre vijesti stižu i za bivše onkološke bolesnike kojima će novi zakon osigurati „pravo na zaborav“ prilikom procjene kreditne sposobnosti i polisa osiguranja.

Takođe, dopuštaju se prakse objedinjavanja usluga dok se izričito zabranjuju prakse vezivanja usluga. Pojednostavljeno rečeno, banke često traže da se kod podizanja kredita kod njih prebace primanja, u slučaju da su ona kod druge banke. Takav odnos uslovljavanja više neće biti dopušten.

• Želimo tržište na kojem vlada fer odnos između povjerilaca i potrošača – zaključio je Bule.

Preciznije se uređuje pružanje savjetodavnih usluga. Dakle, to je dopušteno samo licenciranim kreditnim posrednicima i u tom kontekstu će se vrlo jasno morati reći radi li se o savjetu ili o nezavisnom savjetu.

Uvodi se i obaveza uspostavljanja savjetovanja o dugu. Dakle, zajedno sa Finansijskom agencijom biće omogućeno građanima da se savjetuju o svom finansijskom stanju bez naknade.

I tu naglasak zapravo stavljamo na savjetovanje. Dakle, kada postoje okolnosti koje upućuju na to da bi se potrošač mogao naći u problemima vezano za otplatu kredita i eventualno u pitanju prezaduženosti, da se već kod prvih naznaka takve situacije reaguje i omogući građanima besplatno savjetovanje kako bi izbjegli takvu situaciju ili minimizirali posljedice takve situacije – objasnio je Bule.

Osim novog zakona, na današnjoj konferenciji za medije predstavljene su i promjene Pravilnika o porezu na dobit. Govoreći o izmjenama Pravilnika o porezu na dobit, Tereza Rogić Lugarić iz Ministarstva finansija istakla je uvođenje inovativnog modela „dvostrukog troška“ za sponzorstva u društveno korisnim djelatnostima poput sporta, kulture i obrazovanja. Prema novim pravilima, preduzetnici će sponzorstva moći priznati kao poslovni rashod, ali i kao dodatno umanjenje poreske osnovice, čime država želi direktno podstaći privatna ulaganja u zajednicu. Kako bi se osigurala transparentnost, resorna ministarstva će, uz saglasnost Ministarstva finansija, utvrđivati tačan spisak subjekata i programa od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Značajne promjene očekuju i investicione te penzione fondove, koji postaju posebna kategorija poreskih obveznika izuzetih od oporezivanja. Ova mjera omogućiće fondovima dobijanje potvrde o rezidentnosti, što je ključno za korišćenje povoljnijih poreskih stopa definisanih međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ipak, Poreska uprava zadržava pravo provjere ekonomske suštine fondova kako bi se spriječilo eventualno zaobilaženje poreskih obaveza, primjenjujući strogo načelo ekonomskog pristupa pri utvrđivanju činjenica.

U sklopu administrativnog rasterećenja, novi Pravilnik koristi prednosti sistema fiskalizacije i e-računa, pa preduzetnici više neće morati popunjavati podatke o transakcijama između domaćih povezanih lica u poreskim prijavama. Rogić Lugarić je pojasnila da se obrasci PD tehnički usklađuju i sa Zakonom o turizmu te Zakonom o podsticanju ulaganja, čime se proces prijave poreza modernizuje. Takođe, kod statusnih promjena koje utiču na odgodu poreske obaveze, Poreska uprava više neće izdavati rješenja, već će se pravna sigurnost postizati kroz institut obavezujućih mišljenja, prenosi Lidermedia.hr.