Zastupnici Evropske unije trebalo bi da se sastanu već ove sedmice kako bi formulisali plan mjera kao odgovor na mogući scenario da ne dođe do dogovora sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom, čija se pregovaračka pozicija u vezi sa carinama smatra dodatno zaoštrenom pred istek najavljenog roka 1. avgusta.
Dosadašnji napori nijesu donijeli trajniji napredak nakon razgovora u Vašingtonu prošle sedmice, prema navodima osoba upoznatih sa situacijom. Pregovori će se nastaviti u naredne dvije sedmice.
Kako piše Bloomberg, smatra se da SAD sada žele gotovo univerzalnu carinu na robu iz EU višu od 10 odsto, uz sve manji broj izuzetaka, koji trenutno obuhvataju avijaciju, određene medicinske uređaje i generičke ljekove, nekoliko vrsta alkoholnih pića i specifičnu opremu za proizvodnju koja je potrebna Sjedinjenim Državama, tvrde insajderi.
Dvije strane su takođe razgovarale o mogućim gornjim granicama za određene sektore, kao i o kvotama za čelik i aluminijum i načinima da se zaštite lanci snabdijevanja od izvora koji prekomjerno isporučuju te metale.
„Uvjeren sam da ćemo postići dogovor“, kazao je američki ministar trgovine Hauard Lutnik (Howard Lutnick) u emisiji *Face the Nation* na CBS-u u nedjelju. „Mislim da će sve ključne zemlje shvatiti da im je bolje da otvore svoja tržišta za Sjedinjene Američke Države nego da plaćaju značajne carine.“
Predsjednik SAD je ranije ovog mjeseca poslao pismo EU, upozorivši da će blok od 1. avgusta biti suočen sa carinom od 30 odsto na većinu izvoza. Pored univerzalne takse, Tramp je uveo 25 odsto carina na automobile i autodijelove, dok su carine na čelik i aluminijum duplo više.
Takođe je zaprijetio da će već narednog mjeseca uvesti carine na farmaceutske proizvode i poluprovodnike, a nedavno je najavio i carinu od 50 odsto na bakar. Sve u svemu, EU procjenjuje da carine SAD već obuhvataju robu u vrijednosti od 380 milijardi eura (442 milijarde dolara), odnosno oko 70 odsto njenog izvoza u SAD.
Prije nego što je stiglo Trampovo pismo, EU je gajila nadu da se približava početnom okviru koji bi omogućio detaljne razgovore na osnovu univerzalne stope od 10 odsto na mnoge izvozne proizvode.
EU nastoji da obezbijedi šire izuzetke nego što to SAD trenutno nude, kao i da se zaštiti od budućih “sektorskih” carina. Iako je odavno prihvaćeno da bi svaki dogovor bio asimetričan u korist SAD, EU će procijeniti ukupan disbalans dogovora prije nego što odluči da pokrene bilo kakve kontramjere, kako je ranije izvijestio Bloomberg. Nivo „bola“ koji su države članice spremne da prihvate se razlikuje, a neke su otvorene za više carinske stope ako se obezbijede dovoljni izuzeci, kazali su izvori.
Bilo koji dogovor bi takođe uključivao pitanja netarifnih barijera, saradnju u ekonomskim i bezbjednosnim pitanjima, konsultacije o digitalnoj trgovini i strateške nabavke.
S obzirom na sve manje šanse za pozitivan ishod i približavanje roka, očekuje se da EU počne da priprema plan za brzo djelovanje ako ne dođe do dogovora, kazali su izvori. Bilo kakva odluka o kontramjerama vjerovatno bi zahtijevala politički pristanak lidera bloka zbog visokog uloga, dodali su.
“Kontramjere” bi vjerovatno izazvale još širi transatlantski trgovinski raskol, imajući u vidu Trampova upozorenja da će odmazda protiv američkih interesa izazvati još oštrije mjere njegove administracije.
Blok je već odobrio potencijalne carine na američku robu vrijednu 21 milijardu eura koje bi se mogle brzo primijeniti kao odgovor na Trampove carine na metale. One su usmjerene na politički osjetljive američke savezne države i obuhvataju proizvode poput soje iz Luizijane, druge poljoprivredne proizvode, živinu i motocikle.
EU je takođe pripremila listu carina na dodatnih 72 milijarde eura američkih proizvoda kao odgovor na tzv. recipročna opterećenja i carine na automobile. Meta bi bili industrijski proizvodi, uključujući avione kompanije Boeing, automobile proizvedene u SAD i burbon viski.
Takođe se razmatraju mjere koje prevazilaze carine, kao što su kontrole izvoza i ograničenja za ugovore o javnim nabavkama.
Bloomberg je prošle sedmice izvijestio da sve veći broj država članica EU želi da blok aktivira svoj najmoćniji trgovinski mehanizam, tzv. instrument protiv prinude (anti-coercion instrument, ACI), protiv SAD ukoliko dvije strane ne postignu prihvatljiv dogovor i Tramp sprovede svoje prijetnje u vezi sa carinama.
ACI bi dao zvaničnicima široka ovlašćenja da preduzmu odmazdu. Te mjere bi mogle uključivati nove poreze na američke tehnološke gigante ili ciljana ograničenja američkih investicija u EU. Mogle bi takođe obuhvatiti ograničen pristup određenim dijelovima tržišta EU ili zabranu američkim firmama da učestvuju u javnim nabavkama u Evropi.
