Rezultati istraživanja o platnim navikama potrošača u europodručju pokazuju da Evropljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom

Uvođenje digitalnog eura, koje bi se moglo sprovesti najranije 2028. godine, ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica eura – upravo suprotno, uredbom Evropskog parlamenta dodatno će biti osiguran status i sigurnost upotrebe gotovine, istakla je u srijedu Hrvatska narodna banka (HNB).

S obzirom na povećano interesovanje javnosti, građana i medija, HNB je još jednom naglasila da planirano uvođenje digitalnog eura ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica eura.

– Uloga gotovog novca značajno je bila tema u javnosti posljednjih godina, naročito zbog toga što je rast digitalnih plaćanja, izazvan pandemijom koronavirusa, smanjio njegov udio u svakodnevnim transakcijama, što je probudilo zabrinutost za njegovu budućnost. Međutim, potražnja za gotovim novcem ostala je snažna u svim starosnim grupama – navode iz HNB-a.

I rezultati istraživanja iz 2024. godine o platnim navikama potrošača u europodručju pokazuju da Evropljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom, pa očekuju da će ona ostati dostupna i u budućnosti. U tom kontekstu, podsjećaju iz HNB-a, Evropska centralna banka (ECB) i Evropska komisija rade na strategijama za zaštitu gotovog novca eura i njegovog prilagođavanja budućnosti.

Tako je u junu 2023. Komisija objavila Paket jedinstvene valute, koji uključuje dva ključna zakonodavna prijedloga – jedan za zaštitu statusa euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja (Uredba o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja) i drugi za digitalni euro (Uredba o digitalnom euru).

Digitalni euro, euronovčanice i eurokovanice će se međusobno dopunjavati

Digitalni euro, euronovčanice i eurokovanice međusobno će se dopunjavati, proširujući spektar dostupnih mogućnosti plaćanja nudeći gotovinu u fizičkom i digitalnom obliku, ističu iz HNB-a. Dodaju i da ECB, kao i HNB, podržava prijedlog Komisijine uredbe kojom se uređuje status euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja. Ovom uredbom jasno će se utvrditi da trgovci i pružaoci usluga načelno moraju prihvatiti gotovinu, osim u izuzetnim slučajevima, na primjer ako je unaprijed dogovoren drugi način plaćanja.

Uredba će takođe obavezati države članice europodručja da građanima i preduzećima obezbijede dovoljno mjesta za podizanje i polaganje gotovog novca – putem bankomata, poslovnica banaka ili drugih kanala – kako bi gotovina ostala lako dostupna svima, uključujući i one koji se oslanjaju isključivo na nju.

– Cilj je očuvati gotovinu kao uključivo, sigurno i pouzdano sredstvo plaćanja, koje će i u budućnosti stajati uz bok digitalnim oblicima plaćanja – poručuju iz HNB-a.

ECB je pokrenula i konkurs za dizajn nove serije euronovčanica, koje će biti modernije i sigurnije. Time se dodatno pokazuje trajna posvećenost budućnosti gotovog novca i njegova ključna uloga kao pouzdanog sredstva plaćanja i čuvara vrijednosti, kako unutar europodručja tako i šire, navode iz HNB-a.

"/>

Gotovina ima ključnu ulogu u očuvanju otpornosti platnih sistema

Iz HNB-a podsjećaju da se korišćenjem gotovine postiže finansijska uključenost i da ona ima ključnu ulogu u očuvanju otpornosti platnih sistema i ekonomija. U kriznim vremenima – poput kibernetičkih napada ili nestanka električne energije – gotovina je pouzdana zamjenska opcija, što se pokazalo i tokom prirodnih katastrofa koje su pogodile dijelove europodručja prošle godine.

– Eurosistem se stoga predano zalaže za to da gotovina ostane široko dostupno i prihvaćeno sredstvo plaćanja za sve stanovnike Evrope – poručuju.

Dodaju i da je prijedlog uredbe Evropskog parlamenta i Savjeta o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja izrađen i trenutno u fazi usaglašavanja među članicama. Očekuje se da će Evropski parlament do kraja ove godine usvojiti i tu uredbu i uredbu o uvođenju digitalnog eura.

Iz HNB-a podsjećaju da je digitalni euro digitalni novac koji bi izdavao Eurosistem – Evropska centralna banka (ECB) i nacionalne centralne banke država članica EU koje su uvele euro. Ideja o uvođenju digitalnog eura kao centralnobankarskog digitalnog novca za građane europodručja nastala je kao odgovor na sve veću potražnju za sigurnim i pouzdanim elektronskim plaćanjima u Evropi.

Privatnost jedno od najvažnijih obilježja digitalnog eura

Građani bi se digitalnim eurom koristili u svakodnevnim transakcijama – plaćali bi karticom, mobilnom aplikacijom ili bilo kojim drugim medijem koji u trenutku izdavanja digitalnog eura bude tehnološki ispunjavao uslove i bio jednostavan i siguran za upotrebu. Digitalni euro biće dostupan, pouzdan, siguran, efikasan i izrađen u skladu sa zakonom, a pri njegovom korišćenju biće zagarantovan najviši nivo zaštite privatnosti, navodi se u saopštenju HNB-a.

Naglašava se i da bi digitalni euro služio isključivo za plaćanja, a ne bi imao funkciju bankarskog depozita na koji se obračunavaju kamate. – Stoga su neosnovane tvrdnje da bi se na račun za digitalni euro mogle naplaćivati negativne kamate. Jednako tako su netačne tvrdnje da će se putem digitalnog eura moći uticati na investicije tako što bi se ograničavalo ulaganje u pojedine akcije ili vrijednosne papire – naglašavaju iz HNB-a.

Potrošači bi mogli vršiti sigurna trenutačna plaćanja digitalnim eurom na fizičkim i internet prodajnim mjestima, kao i između potrošača, bez obzira na to u kojoj se državi europodručja nalazili i nezavisno od pružaoca platnih usluga. Prvi korak bio bi otvaranje digitalnog novčanika kod banke ili kod nekog drugog licenciranog posrednika elektronskog plaćanja. Kada novčanik bude spreman, u njega bi se mogao prenijeti novac sa povezanog bankovnog računa ili uplatom gotovine, nakon čega bi se moglo početi plaćati digitalnim eurom.

Digitalnim eurom biće moguće plaćati i onlajn i oflajn, što znači da će se moći koristiti i u situacijama ograničene povezanosti – kao sredstvo plaćanja za nuždu ili vanredne okolnosti. Iz HNB-a posebno naglašavaju da je privatnost jedno od najvažnijih obilježja digitalnog eura. ECB i HNB, odnosno Eurosistem u ulozi vlasnika platne šeme i izvršioca namire transakcija digitalnim eurom, neće moći pristupiti ličnim podacima korisnika niti ih pohranjivati, navode.

Projekat digitalnog eura trenutno je u fazi pripreme, koja uključuje razvoj tehničke infrastrukture, zakonodavnog okvira i istraživanje korisničkih preferencija. Do kraja 2025. ECB bi trebalo da donese odluku o prelasku na narednu fazu, dok će konačno uvođenje zavisiti od ishoda demokratskog procesa u Evropskom parlamentu, zaključuju iz HNB-a, a prenosi Lidermedia.hr.