Strana ulaganja nijesu prijetnja, već prilika – ako ih pravilno usmjerimo i pametno koristimo. Ova poruka dolazi od Romyja Hawatta, australijskog preduzetnika i filantropa libanskog porijekla, koji je bio među prvim stranim investitorima u Crnoj Gori i posredovao u prodaji luksuznog kompleksa Porto Montenegro Investicionoj korporaciji iz Dubaija (ICD). Hawatt, izvršni direktor Riana Group sa sjedištem u Dubaiju, poznat je i kao osnivač međunarodne mreže za obuku pilota Airways Aviation. U razgovoru za Pobjedu, govori o potencijalima Crne Gore, potrebi za strateškim partnerstvima, ulozi države i sektorima u koje bi, kako kaže, vrijedilo ulagati već danas. Njegova investitorska priča počinje upravo u Tivtu, gdje je, kako se prisjeća, nekadašnje napušteno brodogradilište zamijenio luksuzni kompleks Porto Montenegro – simbol jedne modernije Crne Gore.
Na pitanje Pobjede da li je strano ulaganje i dalje ključni pokretač razvoja naše ekonomije, ili bi država trebalo više da se osloni na domaće resurse i privatnu inicijativu, odgovorio je:
“Ne bih to posmatrao kao „ ili-ili “, već kao „i jedno i drugo“. Strana ulaganja su i dalje veliki pokretač razvoja u Crnoj Gori i vjerovatno će i to ostati, s obzirom na veličinu stanovništva i tržišta. Država sa 650.000 stanovnika jednostavno nema dovoljno unutrašnjeg kapitala ili potražnje da sve izgradi sama, i to je u redu”, kazao je Hawatt koji je poznat po svojim investicijama u Crnoj Gori, posebno u Porto Montenegru, gdje je proveo više od deset godina i uložio znatna sredstva u razvoj luksuznih nekretnina i ugostiteljskih objekata, a posjeduje i jahtu „Riana“.
Dodaje da nije riječ o tome da stranci preuzmu sve već da se radi se o strateškim partnerstvima.
“Ako se to radi kako treba, strana ulaganja mogu ojačati domaće preduzeće, otvoriti nove industrije i omogućiti lokalnoj ekonomiji da raste. Ključ je u tome da se investira u prave stvari, one koje služe ljudima (građanima, rezidentima i turistima), da se poštuje životna sredina i ostavlja trajan trag. I dodao bih, za one koji su prirodno više zaštitničkog duha i cijene socijalnu sigurnost – razumijem ih, ali ne treba da vide direktna strana ulaganja kao prijetnju. Naprotiv, ona mogu podržavati te vrijednosti – kroz prihode, inovacije i unapređenje kvaliteta života – pod uslovom da se njima upravlja mudro i inkluzivno”, istakao je Hawatt.
On navodi da je Crna Gora mala, ali strateški pozicionirana zemlja, obdarena prirodnim ljepotama i karakterom.
“To je mjesto koje ima pravi potencijal, ako se razvoju pristupi pametnim planiranjem, otvorenošću za saradnju i fokusom na dugoročne, a ne samo kratkoročne dobiti. Da budem sasvim iskren, kada sam prvi put došao u Tivat (prije nego što je započeta izgradnja Porto Montenegra), to je bilo mirno i veoma, veoma nerazvijeno mjesto. U centru se nalazilo napušteno brodogradilište iz doba Jugoslavije koje je, iskreno rečeno, bilo i ekološki problem i ružno za oko. To je bilo malo selo bez pravog karaktera, šarma i uslova za život. Malo ko van regiona je uopšte čuo za Tivat, nije bio nimalo privlačan”, prisjeća se Hawatt.
Dodaje da je sada, skoro 20 godina nakon ponovnog sticanja nezavisnosti Crne Gore, transformacija nevjerovatna.
“Danas imamo projekte poput luksuznog kompleksa Porto Montenegro, međunarodne posjetioce i potpuno novu energiju koja se osjeća u cijelom Tivtu i okolini. Promjene su svakako na bolje. Naravno, uvijek treba pronaći ravnotežu i svaki razvoj mora biti promišljen i uključen. Ali svaka objektivna cijena pokazuje da su koristi koje su Tivat i Crna Gora u cjelini dobili vrlo realne. Pogledajte samo koliko je radnih mjesta otvoreno, koliko je infrastruktura unaprijeđena, koliko je modernih sadržaja izgrađeno, koliko je zemlja postala međunarodno vidljiva, sa direktnim avio-linijama i novim preduzećima koja niču svuda”, kaže Hawatt dodajući da to donosi realne prilike za obične ljudi i doprinosi BDP-u, što zauzvrat znači više novca za puteve, bolnice, škole i drugu infrastrukturu koja poboljšava život svih građanina.
Hawatt dodaje i da oni koji imaju izraženiji nacionalni osjećaj ili sumnjaju u koristi treba da znaju da ovakva vrsta razvoja ne znači gubitak identiteta.
“Naprotiv, uz dobar pristup, strana ulaganja mogu pomoći u očuvanju i unapređenju lokalne kulture, dok istovremeno stvaraju ekonomsku vrijednost. Na Vladi i građanima je da svojoj omladini daju razlog da ostanu u svojoj zemlji i ovdje grade svoj život, umjesto da budu dio „odliva mozgova“ i traže prilike u inostranstvu”, poručio je Hawatt.
A na naše pitanje koji su to najperspektivniji sektori za buduća ulaganja u Crnoj Gori kaže da postoji nekoliko ključnih sa velikim potencijalom.
“Turizam i dalje ostaje važan, ali sljedeća faza mora biti sofisticiranje – eko-turizam, velnes, putovanja sa fokusom na kulturno nasljeđe. Ljudi više ne dolaze samo zbog plaža – traže sadržaje. Zatim, tu su obnovljivi izvori energije. Crna Gora ima odlične prirodne uslove za solarnu, vjetro i hidroenergiju. Ako se to dobro organizuje, zemlja ne samo da može postati energetski održava, već može i izvesti energiju. Tehnološke i digitalne industrije su takođe u rastu. Sa sve većim brojem ljudi koji rade na daljinu, Crna Gora bi uz bolje infrastrukturu i promociju lako mogla postati popularna destinacija za digitalne nomade”, kazao je Hawatt.
Komentariše i trenutna interesovanja i pisanja o uvaženom emiratskom investitoru Mohamedu Alabaru i njegovom interesovanju za Crnu Goru.
“Iskreno vjerujem da, ako država želi da privuče ozbiljne investitore poput gospodina Alabara, mora postojati povjerenje u institucije, u narod, u sistem, u procedure i zakone koji podržavaju poslovnu klimu i omogućavaju lako poslovanje. Kroz godine sam čitao i gledao intervjue i medijske priloge koji, po mome mišljenju, ne predstavljaju Crnu Goru u najboljem svjetlu. Naprotiv, stav, način postavljanja pitanja i stil nekih novinara i političara često odbijaju značajne i kvalitetne investitore. To nije dobro”, kaže Hawatt.
Hawatt je bio među prvim stranim investitorima u Crnoj Gori Gori još 2015/16. godine. Bio je posrednik u prodaji Porto Montenegra Investicionoj korporaciji iz Dubaija (ICD).
“Smatram da imam dovoljno iskustva u ovoj oblasti i dalje bih savjetovao da, ako Vlada nastavi da djeluje transparentno, smanji birokratiju i podrži domaće preduzetnike zajedno sa stranim, to može stvoriti obostranu korist. Čak i oni koji više vole državni model mogu dobiti svoj dio. Ne mora da bude „ili-ili“. Dobro upravljanje stranim ulaganjima može znatno ojačati domaću ekonomiju”, tvrdi Hawatt.
Što se tiče napretka u posljednjih 10 godina navodi da je Crna Gora imala dosta padova i nestabilnosti, ali da je generalno napravila solidan napredak.
“BDP raste, interesovanje stranih investitora takođe, iako ponekad neujednačeno, a infrastruktura se širi u različitim regionima. Nije sve bilo idealno, ali pravac u kojem se zemlja kreće je pozitivan. Turizam je odigrao ogromnu ulogu, ali vjerujem da će budući rast doći iz sektora kao što su zelena energija, organska poljoprivreda, digitalne usluge i obrazovanje. To su oblasti u kojima Crna Gora može da stekne prepoznatljivost”, tvrdi Hawatt dodajući da za domaće stanovništvo, posebno za one koji su tradicionalno bili skeptični, ovi sektori nude nešto drugačije.
“Nude stabilna, smislena radna mjesta, koja su često u skladu sa vrijednostima poput održivosti zajednice i nezavisnosti. Zamislite mladog poljoprivrednika koji izvozi organske ljekovite biljke, ili programera koji radi iz Podgorice, Budve, Tivta ili Nikšića za firmu u Berlinu, Londonu ili Dubaiju – to je razvoj koji kombinuje globalni doseg sa lokalnim pristupom”, smatra Hawatt.
(Pobjeda.me)
