Google je predstavio novu verziju pretrage zasnovanu na vještačkoj inteligenciji, a promjena koju donosi mogla bi suštinski da izmijeni način na koji koristimo internet. Ne radi se samo o tehničkoj novini, već o promjeni same logike interneta kakav smo do sada poznavali.
Nova AI pretraga više nije zamišljena prvenstveno kao putokaz ka linkovima i sajtovima. Umjesto toga, korisnicima će sve češće nuditi direktne, personalizovane odgovore i preporuke, bez potrebe da otvaraju druge stranice. Drugim riječima, umjesto interneta kao prostora za istraživanje, dobija se internet koji je unaprijed filtriran, obrađen i isporučen korisniku.
Za sve one koji vole sajtove, slanje linkova, otvaranje desetina tabova tokom radnog dana, slučajno otkrivanje novih stranica i osjećaj lutanja internetom, ovo djeluje kao kraj jedne ere. Taj način korišćenja interneta mogao bi postati sve rjeđi, jer se sama pretraga pomjera od liste rezultata ka gotovom odgovoru.
Do sada je korisnik u Google uglavnom unosio nekoliko ključnih riječi i dobijao niz linkova koje je sam birao, otvarao i provjeravao. Novi model funkcioniše drugačije. Google će na sve veći broj pitanja odgovarati kroz tekst koji generiše vještačka inteligencija, uz preporuke prilagođene pojedinačnom korisniku.
Na nedavnoj prezentaciji kompanija je pokazala kako bi nova pretraga mogla da šalje obavještenja kada omiljeni sportista korisnika lansira nove patike. Google, naravno, na osnovu podataka koje već ima, može da zna ko je taj sportista. Slično tome, ako korisnik pita gdje bi mogao da ode na planinarenje, uz uslov da u blizini postoje restoran i parking, Google bi mogao da ponudi kompletan odgovor, bez potrebe da korisnik posjeti ijedan sajt i sam upoređuje informacije.
„Vjerujemo da je najbolja verzija pretrage ona koja je napravljena samo za vas“, rekao je Robi Stajn, potpredsjednik za proizvod u Google pretrazi.
Međutim, upravo u toj rečenici krije se ključni problem. Personalizovani internet nije isto što i otvoreni internet. Internet kakav poznajemo do sada je funkcionisao kao prostor u koji korisnik ulazi, istražuje ga, luta, pronalazi, griješi, vraća se i otkriva nešto što nije ni znao da traži. Google je u tom modelu bio neka vrsta mape ili vodiča, ali je korisnik ipak sam birao kuda će ići.
Nova pretraga mijenja taj odnos. Korisnik više ne dolazi na internet na isti način, već internet dolazi do njega, prethodno filtriran i upakovan kroz posrednika. U jednoj od kritika ovakvog pravca razvoja navodi se da se umjesto otvorenog grada sa javnim prevozom dobija zatvoreno naselje sa pravilima stanovanja i udruženjem stanara koje odlučuje šta smije da se vidi.
Za sajtove, portale i medije ovo nije samo teorijska rasprava o budućnosti tehnologije. To je pitanje opstanka. Već godinama Google pretraga šalje sve manje posjeta ka sajtovima, a pojava AI odgovora i alata poput ChatGPT-a dodatno je ubrzala taj trend. U industriji se taj scenario naziva „Google Zero“ – trenutak u kojem Google saobraćaj prema sajtovima pada na nulu, jer korisnici sve odgovore dobijaju direktno od vještačke inteligencije, bez klika na bilo koji link.
Sa novim promjenama, taj scenario djeluje bliže nego ikada. Ako korisnik dobije dovoljno dobar odgovor već na samoj stranici pretrage, motiv da otvori izvorni tekst, portal, blog ili specijalizovani sajt postaje sve manji. Time se mijenja čitav ekosistem na kojem je internet godinama počivao – od medija i izdavača, do manjih autora i specijalizovanih stranica koje su živjele od posjeta iz pretrage.
Zanimljivo je da otpor prema ovom pravcu ne dolazi samo od korisnika koji su odrasli uz stariji, otvoreniji internet. Istraživanja pokazuju da i generacija Z ima izraženu rezervu prema vještačkoj inteligenciji, što bi moglo da utiče na brzinu kojom će prihvatiti nove Google proizvode. To pokazuje da skepticizam prema AI pretrazi nije samo nostalgija starijih korisnika, već i šire pitanje povjerenja u tehnologiju koja odlučuje šta ćemo vidjeti, a šta nećemo.
Google, s druge strane, tvrdi da personalizovana pretraga predstavlja korak naprijed. Za korisnike koji žele da im informacije budu servirane brzo, jasno i bez dodatnog pretraživanja, to zaista može djelovati praktično. Ali za one koji su navikli da sami istražuju, pretražuju, upoređuju izvore i slučajno otkrivaju nove stranice, novi Google više podsjeća na ulaz u zatvoreni digitalni prostor iz kojeg je sve teže izaći.
Zato je ova novina velika vijest, ali ne nužno dobra. Ona može donijeti brže odgovore i personalizovanije iskustvo, ali istovremeno otvara pitanje šta ostaje od interneta ako se korisnik sve manje kreće kroz njega, a sve više dobija samo ono što mu algoritam unaprijed odabere.
