Globalna ekonomija ulazi u 2026. godinu sa umjerenim, ali neujednačenim zamahom. Prema najnovijoj procjeni osiguravača potraživanja Coface, svjetski BDP trebalo bi da poraste 2,6 odsto, tek neznatno sporije nego 2025. godine, uprkos okruženju obilježenom geopolitičkim napetostima, finansijskim neravnotežama i rastućim društvenim pritiscima.
Godina iza nas potvrdila je otpornost globalizovane ekonomije. Iako su političke napetosti i prijetnje trgovinskim sukobima stvarale nesigurnost, stvarni šokovi bili su blaži od očekivanja, posebno u oblasti carina. Kompanije su se pritom pokazale izuzetno prilagodljivim, naročito one sa međunarodnim operacijama, potvrđujući da globalne ekonomske veze ostaju snažne i duboko isprepletene.
Geopolitičke napetosti
Ulazak u 2026. godinu obilježava znatno viši nivo rizika. Geopolitičke napetosti ponovo su izbile na površinu u više regiona, dok finansijske prijetnje proizlaze iz visokih nivoa duga i precijenjene imovine u okruženju dugotrajno povišenih kamatnih stopa. Makroekonomsku sliku dodatno opterećuju nepredvidivi potezi američke ekonomske politike i trajna mogućnost novih trgovinskih sukoba, dok društveno i političko nezadovoljstvo raste u nizu zemalja, posebno u Evropi. U pozadini ostaju i zdravstveni te klimatski rizici.
Uprkos tome, globalni rast ostaje stabilan. U Sjedinjenim Američkim Državama očekuje se rast od oko 2,2 odsto, podržan snažnom potrošnjom domaćinstava, iako je insolventnost kompanija u drugoj polovini 2025. porasla za 15 odsto. Eurozona bi trebalo da raste oko jedan odsto, pri čemu se oporavak Njemačke zasniva na velikom investicionom planu, dok bi Francuska, opterećena deficitom iznad pet odsto BDP-a, trebalo da ostane ispod jednog procenta rasta. Centralna Evropa pokazuje snažniju dinamiku, predvođena Poljskom sa očekivanih 3,8 odsto.
Kina usporava
U Aziji se kineski rast usporava na 4,4 odsto, što slabi regionalni zamah, dok ekonomije jugoistočne Azije pokazuju neujednačenu otpornost. Nasuprot tome, Indija potvrđuje status jednog od glavnih pokretača globalnog rasta, uz očekivanu ekspanziju od 6,1 odsto podstaknutu snažnom domaćom tražnjom i aktivnom državnom politikom.
Na energetskim tržištima očekuje se pad cijene nafte, sa prosječnih 68 dolara po barelu Brenta u 2025. na oko 60 dolara, zahvaljujući rastu ponude i umjerenijoj tražnji. Iako geopolitički događaji mogu izazvati kratkoročnu volatilnost, energija bi u 2026. trebalo da ima neutralan efekat na inflaciju, koja u većini regiona nastavlja da slabi.
Globalna trgovina u 2025. nadmašila je očekivanja, zabilježivši rast obima od 3,9 odsto. Snažan američki uvoz i carinske stope niže od očekivanih ublažili su negativne scenarije. Prosječna efektivna carinska stopa u novembru iznosila je 9,4 odsto, znatno ispod predviđanja iz perioda najvećih napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Reorganizacija lanaca snabdijevanja posebno je pogodovala Vijetnamu, koji je zabilježio snažan rast izvoza u SAD, dok je Evropa stabilizovala spoljnotrgovinsku razmjenu. Tokom 2026. očekuje se postepeno usporavanje trgovinske dinamike, uz pad vozarina zbog prekapacitiranosti i mogućeg povratka tradicionalnim pomorskim rutama.
Poboljšane ocjene za šest zemalja
U takvom okruženju Coface je revidirao procjene rizika zemalja, pri čemu je poboljšao ocjene za šest država, uključujući Čile, Švedsku i Kipar, zahvaljujući investicijama, fiskalnim politikama i snažnoj domaćoj tražnji. S druge strane, Senegal bilježi pogoršanje ocjene zbog fiskalnih odstupanja i rastućeg duga.
Zaključno, svjetska ekonomija ostaje stabilna, ali krhka. Rast se nastavlja, globalna trgovina ostaje vitalna, a globalizacija se pokazuje otpornijom nego što se često pretpostavlja. Ipak, složeni rizici – od geopolitike do društvenih napetosti – sugerišu da će 2026. biti godina u kojoj će otpornost ekonomija i prilagodljivost kompanija ponovo biti na ozbiljnoj provjeri.
(LiderMedia)
