U trenutku kada se granice između geopolitike, tehnologije, energetike i finansija sve više prepliću, održive finansije izbijaju u prvi plan kao ključni mehanizam za povezivanje globalnih trendova i pretvaranje ideja u konkretne projekte, poručio je bivši predsjednik Vlade Crne Gore Igor Lukšić na otvaranju Drugog Foruma održivih finansija.

Kako je naveo, svijet se nalazi u fazi intenzivnih i dinamičnih promjena, u kojoj se geopolitički odnosi sve više oblikuju kroz prizmu energetskih resursa, dok države koje ulažu u obnovljive izvore i napredne tehnologije stiču značajnu stratešku prednost.

Prema njegovim riječima, energetski sektor prolazi kroz snažnu transformaciju, podstaknutu tehnološkim inovacijama, naročito u razvoju baterijskih sistema i digitalnih mreža, što otvara prostor za rješenja koja su do nedavno bila teško zamisliva.

“Istovremeno, tehnološki napredak dodatno podstiče rast potreba za energijom, bilo da je riječ o vještačkoj inteligenciji, geotermalnim istraživanjima ili nuklearnoj fuziji”, kazao je Lukšić.

On je naglasio da finansijski sektor ima ključnu ulogu u tom procesu, jer upravo kapital omogućava da inovacije postanu ekonomski održive i da se tranzicija ka novim razvojnim modelima zaista sprovede u praksi.

Ukazujući na razmjere promjena, podsjetio je da su globalni kapaciteti iz obnovljivih izvora u protekloj deceniji porasli za više od 140 odsto, dok je samo tokom 2023. instalirano čak 50 odsto više novih kapaciteta nego godinu ranije.

“Paralelno s tim, svjedočimo ubrzanom razvoju opšte vještačke inteligencije, humanoidne robotike, ali i sve snažnijem rastu tzv. svemirske ekonomije, čija vrijednost već dostiže oko 600 milijardi dolara. Procjene takođe pokazuju da bi tokenizovana imovina do 2030. mogla dostići vrijednost i do 5.000 milijardi dolara”, istakao je Lukšić.

Kako je dodao, kapital danas ne prati samo ove procese, već aktivno učestvuje u njihovom oblikovanju, otvara nova tržišta i širi mogućnosti investiranja.

Ipak, upozorio je da bez adekvatnog ljudskog potencijala ovakve promjene ne mogu dati pun efekat.

“Potrebni su motivisani akteri, jasno definisani i smisleni planovi, efikasna realizacija i odgovorno liderstvo”, rekao je Lukšić.

Kamarási: Crna Gora može biti evropska laboratorija zelene tranzicije

Održivost nije pitanje slogana, već odluka koja se donosi na više nivoa – od države, preko finansijskog sistema, do pojedinca, poručio je Tamás Kamarási, predsjednik Upravnog odbora Crnogorske komercijalne banke i predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka, ističući da se pravi efekti vide tek kada su sve tri dimenzije usklađene.

„Održivost nije fraza, niti slogan. Vjerujem da je to jako svjesna odluka. I odluka koju treba da donesemo na tri nivoa: kao država, kao finansijski sistem i kao pojedinci“, kazao je Kamarási.

Govoreći o ulozi države, naglasio je da održivi razvoj podrazumijeva ravnotežu između rasta i očuvanja resursa, ali i društvenu stabilnost.

„U jednoj rečenici: održiva država ne mijenja sjutra za danas“, poručio je, dodajući da je ključno pitanje koliko je Crna Gora zaista odmakla od deklarativnog ka stvarnom napretku. Ona je već zelena, geografski, vizuelno, istorijski. Ali da li je dovoljno zelena?“, upitao je Kamarási, ukazujući na jaz između strategija i vidljivih rezultata na terenu.

Poseban fokus stavio je na ulogu kapitala u procesu zelene tranzicije, naglašavajući da se ona ne može posmatrati isključivo kao ekološko pitanje.

„To je priča o kapitalu. O tokovima novca. I pitanje je jednostavno: da li možemo usmjeriti investicije ka aktivnostima koje će imati smisla i za deset, pa i dvadeset godina?“, rekao je.

U tom kontekstu, upozorio je da će ključni teret tranzicije pasti na privatni sektor.

„Evo jedne neprijatne istine: javna sredstva neće biti dovoljna. Više od 70% ove tranzicije zavisiće od privatnog kapitala“, kazao je Kamarási, dodajući da je ključno pitanje povjerenja investitora i ambijenta koji država stvara.

Govoreći o ulozi Crnogorske komercijalne banke, istakao je da banka već implementira konkretne mjere kroz ESG strategiju, bez čekanja regulatornog pritiska.

„Ne čekamo regulativu da nas pokrene. Smatramo da su održive finansije jednostavno dobro bankarstvo. Jer kompanije koje imaju budućnost, imaju i vrijednost“, rekao je.

Kamarási je posebno naglasio i treći, često zanemareni nivo – ličnu odgovornost pojedinaca.

„Često kažem: svako je odgovoran za svoje izbore. I zaista vjerujem da promjena počinje tu. Ne u dokumentima. Ne u upravnim odborima. Već u svakodnevnim odlukama pojedinaca“, poručio je.

Dodao je da se održivost ne može graditi bez promjene ponašanja na mikro nivou, upozoravajući da će posljedice današnjih odluka snositi buduće generacije.

„Pitanje koje vrijedi postaviti je: da li živite na način koji rješava probleme, ili na način da ih vaša djeca naslijeđuju?“, kazao je.

Govoreći o konkretnim aktivnostima banke, naveo je da je tokom prošle godine u zajednicu uloženo više od milion eura, uz dodatni angažman zaposlenih kroz volonterske inicijative.

„Jer vjerujemo da banka nije samo finansijska institucija. Ona je dio društva u kojem posluje. A to nosi odgovornost“, istakao je.

Kamarási je ocijenio da Crna Gora ima potencijal da postane primjer uspješne zelene tranzicije na evropskom nivou, upravo zbog svoje veličine i fleksibilnosti.

„Crna Gora može biti evropska laboratorija zelene tranzicije. Ne neko ko prati, već dokaz da model funkcioniše“, rekao je, naglašavajući da „kompaktno znači brzo“ i da promjene mogu dati vidljive rezultate u kraćem roku nego u velikim ekonomijama.

Ipak, upozorio je da održivost zahtijeva dosljednost, a ne ambiciozne deklaracije.

„Možda sve ovo djeluje ambiciozno. Ali ključna riječ nije ambicija. Ključna riječ je dosljednost“, poručio je.

Na kraju, zaključio je da održivost može funkcionisati samo kao zajednički napor svih aktera.

„Održivost funkcioniše samo ako je zajednička. Ne možete preskočiti lični nivo i očekivati da sistem sam riješi stvari. Ne možete čekati državu, ako finansijski sektor ne daje podsticaj. Sve je povezano“, kazao je Kamarási.

EIB ubrzava ulaganja u Crnu Goru

Šef predstavništva EIB-a Davor Kunc poručio je na skupu u Podgorici da se ulazak Crne Gore u Evropsku uniju ne smije posmatrati samo kao politički proces, već prije svega kao investicioni ciklus koji će značajno promijeniti strukturu ekonomije i finansijskog sistema.

Prema njegovim riječima, ubrzanje ulaganja nije slučajno, već rezultat napretka u pregovorima sa EU, boljeg kvaliteta projekata i snažnije institucionalne saradnje.

„Do danas EIB je uložio više od 1,4 milijarde eura u Crnu Goru, a taj se tempo dodatno ubrzava. U poslije tri godine svjedočimo rastu, od oko 60 miliona eura u 2024, preko 83 miliona u 2025. do više od 200 miliona eura koje očekujemo ove godine. To nije slučajnost, već je rezultat tri ključna faktora“, kazao je Kunc.

Kunc je posebno naglasio da proces pristupanja EU predstavlja ekonomsku transformaciju, a ne samo politički okvir.

„Proces pristupanja Evropskoj Uniji nije samo politički projekt. Ovo je prije svega investicijska priča“, poručio je on.

Kako je naveo, iskustva zemalja koje su već prošle ovaj put pokazuju snažan rast ulaganja nakon ulaska u EU.

„Prije Hrvatske pokazuje se jasano obrazac. Prije članstva EIB finansira oko 3 milijarde eura projekata… dok je nakon članstva taj iznos u samo jednoj deceniji udvostručen, znači na 6 milijardi“, rekao je Kunc.

EIB sredstva u Crnoj Gori usmjerena su na ključne sektore – transport, komunalnu infrastrukturu, obrazovanje, zdravstvo i podršku malim i srednjim preduzećima.

Kunc je istakao da se radi o projektima koji nijesu opcija, već nužnost, navodeći konkretne primjere sa terena.

„Možete slobodno vratiti Đuđevića most na Tari. Bio sam nedavno na potpisu ugovora u opštini Mojkovac za modernizaciju pročistača. Tamo otpadne vode kroz taj pročistač idu u rječicu koja je pritoka Tare. Znači, ne može se ne raditi ta investicija“, rekao je.

Dodao je i da su ulaganja u obrazovanje i zdravstvo ključna za dugoročni razvoj.

„Ne može se ne obnavljati Vladimir Nazor, Sergije Stanić, Danilo Kišu, Budvi škole koje su bile ili u lošem stanju i ili radile čak do pet smjena“, naveo je Kunc.

Nova kreditna linija od 50 miliona eura za zelene projekte

Poseban fokus u narednom periodu biće na finansiranju kroz domaće institucije, prije svega Razvojnu banku Crne Gore.

„Uskoro sa njima u aprilu potpisujemo novu kreditnu liniju od 50 milijuna eura, usmjerenu isključivo na zelene projekte“, kazao je Kunc.

On je dodao da se više od polovine ukupnog finansiranja EIB-a već realizuje kroz saradnju sa domaćim finansijskim sektorom, uz podršku garancijskih programa Evropskog investicionog fonda.

Jedna od najvažnijih poruka odnosi se na strukturu kreditiranja u Crnoj Gori.

Kunc upozorava da kapital postoji, ali da nije usmjeren tamo gdje je najpotrebniji.

„Jedan od ključnih izazova u Crnoj Gori danas nije nedostatak kapitala, već njegova alokacija. Kreditna aktivnost snažno raste, ali je koncentrirana u sektorima poput nekretnina i potrošnje“, rekao je.

Dodaje da sektori poput inovacija, znanja i zelene tranzicije moraju dobiti veći prostor, uz bolji balans između percepcije rizika i razvojnih potreba ekonomije.

U okviru panela pod nazivom „Finansije za održivu budućnost“ učesnici su ukazali na ključnu ulogu finansijskog sektora u podršci održivom razvoju, zelenoj tranziciji i modernizaciji ekonomije Crne Gore, uz naglasak na potrebu snažnije koordinacije između institucija, međunarodnih partnera i privatnog sektora.

Stalna predstavnica UNDP-a u Crnoj Gori Ekaterina Paniklova istakla je da razvoj ne može biti posmatran isključivo kroz ekonomske pokazatelje, već prije svega kroz kvalitet života građana.

„Ljudski razvoj je u centru našeg mandata. Govorimo o konceptu koji se značajno promijenio posljednjih godina i koji stavlja fokus na kvalitet života, a ne samo na ekonomiju i prihode“, kazala je Paniklova.

Ona je naglasila da održivi razvoj podrazumijeva stvaranje sistema koji omogućavaju dugoročno unapređenje društva i jednak pristup osnovnim uslugama.

„Razvoj znači mogućnost da ljudi uče, rade ono što žele, imaju pristup kvalitetnom zdravstvu i žive dostojanstven i prosperitetan život“, dodala je.

Paniklova je podsjetila i na konkretne inicijative koje UNDP sprovodi u Crnoj Gori u partnerstvu sa institucijama, uključujući projekte usmjerene na unapređenje finansiranja razvoja i digitalne finansije, kao i saradnju sa Centralnom bankom kroz projekat FinSTEM.

Iz Svjetske banke poručeno je da će u narednom periodu fokus biti na makrofiskalnoj stabilnosti, jačanju privatnog sektora i podršci zelenoj tranziciji, kroz konkretne investicije i reformske procese, kazao je Denis Mesihović, šef operacija Svjetske banke.

„Predviđene su investicije u vrijednosti od 350 miliona eura. Strategija je fokusirana na dva velika cilja. Prvi je unapređenje ekonomskih izgleda kroz makrofiskalnu održivost i jačanje privatnog sektora, dok je drugi usmjeren na održivo upravljanje životnom sredinom i zelenu tranziciju“, rekao je Mesihović.

Kako je naveo, aktivnosti Svjetske banke obuhvataju reformu poreske uprave, unapređenje zakonodavnog okvira u oblasti upravljanja otpadom, ulaganja u vodnu infrastrukturu i podršku održivom turizmu, kao i projekte u energetskom sektoru.

„Jedna od ključnih aktivnosti je garancija zasnovana na javnim politikama u vrijednosti od 160 miliona eura, koja ima za cilj da podrži Vladu Crne Gore da izađe na tržište i obezbijedi povoljnije uslove finansiranja“, istakao je.

Poseban fokus stavljen je i na projekat modernizacije finansijske infrastrukture kroz uvođenje instant plaćanja, koji se realizuje u saradnji sa Centralnom bankom Crne Gore.

Tanja Bošković, rukovoditeljka projekta RegioTrade – Zapadni Balkan ukazala je na značaj tehničke podrške u sprovođenju reformi i povezivanju politika, institucija i tržišta, posebno u kontekstu evropskih integracija.

„Ne obezbjeđujemo direktno finansiranje, već kao tehnička implementaciona agencija pomažemo institucijama i biznisima da primijene različite instrumente koji povezuju politike, institucije i tržište, kako bi se reforme uspješno sprovele“, kazala je Bošković.

Ona je istakla i važnost digitalizacije kao osnove savremenog finansijskog sistema i ekonomije.

„Digitalna ekonomija i finansije zasnivaju se na podacima, a njihova efikasna upotreba zahtijeva snažnu infrastrukturu, interoperabilnost i saradnju između institucija, što omogućava razvoj tržišta i investicija na većoj skali“, dodala je.

Evropska banka za obnovu i razvoj (European Bank for Reconstruction and Development) od 2006. godine uložila je oko 1,1 milijardu eura u više od 100 projekata u Crnoj Gori, uz snažan fokus na zelenu tranziciju, povezivanje i jačanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, saopštio je šef kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori, Remon Zakaria.

„U EBRD-u smo prisutni u Crnoj Gori od 2006. godine i od tada smo investirali oko 1,1 milijardu eura kroz više od 104 projekta. Naši prioriteti su zelena tranzicija, povezivanje i konkurentnost malih i srednjih preduzeća“, kazao je Zakaria.

On je naglasio da EBRD svoje investicije kombinuje sa tehničkom pomoći i javnim politikama, kako bi podržao pripremu i realizaciju projekata.

„Pomažemo našim partnerima da pripreme projekte kroz tehničku pomoć, savjetujemo mala i srednja preduzeća i kroz partnerske banke obezbjeđujemo finansijsku i stručnu podršku krajnjim korisnicima, bilo da su u pitanju kompanije ili građani“, rekao je Zakaria.

Posebno je istakao da je 2025. godina bila rekordna za EBRD u Crnoj Gori.

„Prošle godine realizovali smo investicije u vrijednosti od 215 miliona eura kroz 18 projekata, od čega je 47 odsto bilo klasifikovano kao zeleno. To pokazuje da je zelena tranzicija ključni dio našeg rada u Crnoj Gori“, naveo je on.

U energetskom sektoru, EBRD aktivno podržava razvoj zakonodavnog i investicionog okvira.

„Pomogli smo Vladi u izradi novog zakona o obnovljivim izvorima energije i radimo na pokretanju aukcija za obnovljive izvore, kako bi se stvorio regulatorni okvir i podstakao privatni sektor na ulaganja“, kazao je Zakaria.

Dodao je da banka ulaže i u infrastrukturu za prenos i distribuciju energije, kao i u projekte energetske efikasnosti.

„Podržali smo unapređenje energetske efikasnosti u 24 škole i tri bolnice u Podgorici i Bijelom Polju, kao i razvoj regulatornog okvira kroz regionalne programe i saradnju sa bankama“, istakao je on.

U finansijskom sektoru, EBRD sarađuje sa bankama poput Crnogorska komercijalna banka i Hipotekarna banka, kroz koje se plasiraju kreditne linije za podršku zelenim projektima i razvoju preduzeća.

„Kroz programe kao što su Go Green i Green Economy Financing Facility podržavamo i preduzeća i građane u tranziciji ka zelenoj ekonomiji“, naveo je Zakaria.

Kada je riječ o infrastrukturi, EBRD je uključen u ključne projekte povezivanja.

„Auto-put Bar–Boljare je jedan od najvažnijih projekata koji smo podržali, a radimo i na modernizaciji željezničkog sistema, uključujući nabavku tri nova putnička voza“, kazao je on.

Zakaria je naglasio i važnost unapređenja upravljanja u državnim preduzećima.

„Radimo na jačanju korporativnog upravljanja u državnim kompanijama, uključujući razvoj ugovora o javnim uslugama kako bi poslovanje postalo održivije“, rekao je on.

Na kraju, istakao je da EBRD aktivno doprinosi jačanju privatnog sektora.

„Kroz saradnju sa Savjetom za konkurentnost i Fondom za kreditne garancije Crne Gore pomažemo unapređenje javno-privatnog dijaloga i oslobađanje likvidnosti u privredi“, zaključio je Zakaria