Evropske kozmetičke kompanije, uključujući najveću na svijetu L’Oreal, zatražile su od Evropske unije (EU) da izostavi američku kozmetiku s liste roba koje bi bile ciljevi uzvratnih mjera na američke carine, upozoravajući da bi inače mogao ozbiljno nastradati jedan od najvećih evropskih industrijskih sektora.
Glavni izvršni direktor L’Oreala izjavio je da je grupa od 15 kompanija iz tog sektora upozorila zvaničnike EU-a da bi uključivanje kozmetike u protumjere moglo imati veoma štetne posljedice za sam EU.
“Moj jedini zahtjev prema ljudima u Briselu je da pogledaju trgovinski bilans i ne označe crvenom kategoriju u kojoj možemo više izgubiti nego dobiti”, rekao je Nicolas Hieronimus za Financial Times.
EU je najavio prošle sedmice uzvratne mjere na carine američkog predsjednika Donalda Trampa na čelik i aluminijum, te listu roba koje bi mogle biti predmetom carina od sredine aprila, a koja uključuje parfeme, šampone, proizvode za njegu kože i šminku.
Ta lista, koja obuhvata robu u vrijednosti od 26 milijardi eura, dio je plana uvođenja carina u dvije faze. Prošle sedmice Evropska komisija ipak je odlučila da odloži na 13. april moguće uvođenje carina koje su trebale stupiti na snagu 1. aprila na, na primjer, viski i motore Harley Davidsona, kako bi ostavila dodatni prostor za razgovore sa Vašingtonom.
Prema riječima Hieronimusa, on je sa glavnim izvršnim direktorima ostalih kompanija, kao što su njemački Beiersdorf i švajcarski Givaudan, razgovarao sa evropskim zvaničnicima i upozorio da kod uvođenja carina treba voditi računa da kategorija na koju se carine uvode spada u neto uvoznike, a ne neto izvoznike, jer će inače protumjere više pogoditi evropske nego američke kompanije.
“Više puta smo objasnili da bi bila greška uključiti kozmetiku i druge proizvode za ljepotu, jer bismo sami sebi pucali u nogu. Povećanje cijena u SAD-u će pogoditi potrošače, ali i naš tržišni udio. Izostavite nas iz toga, uživajte u onome što doprinosimo ekonomiji i nemojte raspirivati vatru tamo gdje nije potrebna”, izjavio je Vincent Warnery, glavni izvršni direktor Beiersdorfa, koji ima popularne brendove kao što su Nivea i Coppertone.
Njemački lanac prodavnica kozmetike Douglas upozorio je prošle sedmice da trgovinske tenzije već ostavljaju traga na evropsku potražnju za skupljim kozmetičkim proizvodima.
Oko dva miliona Evropljana zaposleno je u kozmetičkoj industriji, a u 2023. godini taj sektor doprinio je evropskoj ekonomiji sa 180 milijardi eura, te 71 milijardom eura u poreskim prihodima.
SAD je jedno od najvećih tržišta za kompanije poput L’Oreala.
Šefovi kozmetičkih kompanija u Briselu su razgovarali i o promjenama evropske direktive o tretiranju otpadnih voda u urbanim sredinama, za koju kažu da neopravdano pogađa upravo njih. Takođe su zabrinuti zbog moguće zabrane etanola u kozmetičkim proizvodima i smatraju da treba podići svijest o tome koliko prilagođavanje regulatornim standardima utiče na njihove budžete za inovacije.
Prema riječima Hieronimusa, trećinu vremena i novca istraživači L’Oreala potroše na revizije kako bi ispunili regulatorne zahtjeve.
“Ne kažem da je sva regulativa loša. Odlučni smo da napravimo promjene kada je to potrebno. Međutim, nekada se suočavate sa apsurdnim zahtjevima”, kazao je.
(Izvor: Financije.hr)
