Evropska centralna banka gotovo sigurno će u četvrtak smanjiti svoju ključnu kamatnu stopu.
Prema podacima kompanije LSEG, tržišta su posljednje predviđala oko 99% vjerovatnoće smanjenja za 25 baznih poena. To bi smanjilo kamatu na depozitne olakšice na 2% – polovinu nivoa iz sredine 2023. godine, kada je iznosila 4%.
Međutim, Evropa se suočava s izrazito neizvjesnim ekonomskim izgledima, što otvara pitanje šta bi ECB mogla da uradi nakon četvrtka.
Inflacija se sada ponovo kreće oko ciljanih 2% centralne banke, pri čemu preliminarni podaci u utorak pokazuju da su potrošačke cijene u eurozoni porasle za svega 1,9% u maju. U međuvremenu, privredni rast je i dalje slab: bruto domaći proizvod u eurozoni porastao je za 0,3% u prvom kvartalu 2025. godine, prema najnovijoj procjeni.
Blok se suočava sa brojnim nepoznanicama, kako domaćim tako i spoljnim. To uključuje tarifnu agendu predsjednika SAD Donalda Trampa – koju mnogi vide kao negativnu za ekonomski rast – i moguće kontramjere Evropske unije, kao i pitanje kako će se odvijati veliki planovi EU za ponovno naoružavanje i veliki fiskalni zaokret Njemačke.
Šta analitičari kažu o narednim koracima centralne banke i šta bi to moglo značiti za potrošače
Izgledi za kamatne stope do kraja godine
Analitičari i ekonomisti široko očekuju dodatna smanjenja kamatnih stopa od strane ECB kasnije tokom godine, ali ne računaju na to da će banka dati jasan signal o pravcu u kojem bi stope mogle ići.
Inflacioni podaci objavljeni u utorak povećali su šanse da bi, nakon ove nedjelje, sljedeće smanjenje moglo doći već u julu, rekao je Džek Alen-Rejnolds, zamjenik glavnog ekonomiste za eurozonu.
Drugi su zauzeli oprezniji stav, a ekonomisti banke Barclays su u bilješci prošle nedjelje sugerisali da su smanjenja na vidiku, ali da neće biti brzo sprovedena.
„Vjerujemo da će ECB ostati neodređena u pogledu svoje politike i da će nastaviti sa pristupom od sastanka do sastanka kako bi zadržala fleksibilnost i opcije u prilagođavanju mjera“, naveli su.
Takođe očekuju dodatna smanjenja, prognozirajući još dva smanjenja od po 25 baznih poena u septembru i decembru – što znači da bi ECB tokom ljeta zadržala stope nepromijenjene.
U izvještaju BofA Global Research objavljenom ranije ove nedjelje, navodi se da ECB sada „ostaje bez razloga da ne ide ispod 2%“, potvrđujući vjerovatnoću daljih smanjenja.
Međutim, u izvještaju se dodaje da je malo vjerovatno da će ECB unaprijed nagovijestiti koliko nisko bi stope mogle ići.
„Očekujemo da će postojati određeno priznanje da postoji mogućnost spuštanja stopa ispod 2%, ali da eksplicitan signal neće biti dat. Neizvjesnost oko tarifa daće Upravnom savjetu dovoljno prostora da ne preuzima obavezu za dalja smanjenja“, navodi se u izvještaju.
Od ključnog značaja je i to što će ECB ove nedjelje objaviti najnovije projekcije svog osoblja, u kojima će biti prikazana očekivanja za inflaciju i ekonomski rast. To dolazi nakon posljednjeg izvještaja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), koja prognozira 1% rasta i 2,2% inflacije u eurozoni ove godine.
Kako bi smanjenja kamatnih stopa mogla uticati na potrošače
Za potrošače, dodatna smanjenja kamatnih stopa ECB bi se uglavnom odrazila na stope za kredite i štednju.
Kako će se tačno odraziti, zavisi od vrste proizvoda koje potrošači posjeduju i roka na koji su stope fiksirane, rekao je Bas van Gefen, viši makroekonomski strateg u RaboResearch-u za CNBC.
Na primjer, rekao je, hipotekarni kredit s fiksnom kamatom na 10 godina i štedni račun po viđenju biće pogođeni na različite načine.
„Kamatna stopa na kratkoročne depozite obično prilično tačno prati stopu na depozite ECB-a“, rekao je.
„Nedjelju dana nakon sastanka ECB-a, nova politika stupa na snagu. Dakle, ako ECB u četvrtak smanji stopu na depozite, banke će dobijati 0,25% nižu kamatu na depozite koje drže kod centralne banke. To bi ih moglo navesti da smanje i kamate koje nude na štedne račune“, objasnio je van Gefen.
Proizvodi s fiksnim dugoročnim kamatama imaju složeniji odnos s kamatnim stopama centralne banke, rekao je, jer se ne određuju samo na osnovu trenutne stope – koja se često mijenja – već i na osnovu očekivanja za budućnost.
„Tržište već duže vrijeme očekuje da će ECB ove nedjelje smanjiti stope. Dakle, to je već u određenoj mjeri uračunato u dugoročne kamatne stope. To takođe znači da te dugoročne stope ne moraju nužno da se promijene nakon ove sedmice“, rekao je van Gefen.
Izvor: CNBC
