Uprkos utisku smirivanja energetskog tržišta, novi podaci Eurostata otkrivaju da Evropa još uvijek plaća cijenu krize iz 2022. godine i to kroz račune za struju koji uporno ostaju na povišenim nivoima.
Prosječna cijena električne energije za domaćinstva u Evropskoj uniji u drugoj polovini 2025. iznosila je 28,96 eura za 100 kWh, tek neznatno više nego u prvih šest mjeseci godine (28,79 eura). Na prvi pogled, riječ je o stabilizaciji. Međutim, ta stabilnost dolazi na znatno višoj osnovi nego prije energetske krize, što potvrđuje da se tržište još nije vratilo u „staro normalno“.
Ključni faktor koji je gurnuo cijene naviše nisu bile same tržišne cijene električne energije, već država. Porezi i dažbine nastavili su da rastu, i u apsolutnom iznosu (sa 0,0804 na 0,0837 eura po kWh), i kao udio u konačnom računu, gdje sada čine gotovo trećinu ukupne cijene (28,9%). Drugim riječima, blagi pad cijena energije prije oporezivanja bio je anuliran fiskalnim opterećenjem, što je rezultiralo umjerenim, ali osjetnim rastom za krajnje potrošače.
Iza evropskog prosjeka krije se duboko fragmentirano tržište. Razlike među državama članicama ostaju izrazite: dok domaćinstva u Irskoj plaćaju čak 40,42 eura za 100 kWh, a u Njemačkoj 38,69 eura, potrošači u Mađarskoj izdvajaju svega 10,82 eura. Sličan jaz vidljiv je i između Belgije (34,99 eura) i Malte (12,82 eura), odnosno Bugarske (13,55 eura), što ukazuje na snažan uticaj nacionalnih politika i regulatornih modela.
Još dramatičnije su promjene na godišnjem nivou u pojedinim državama.
Rumunija se izdvaja sa skokom cijena od čak 58,6% u odnosu na drugu polovinu 2024. godine, dok su Austrija (+34,3%) i Irska (+32,7%) takođe zabilježile snažan rast. Nasuprot tome, dio tržišta bilježi korekciju naniže: cijene su pale na Kipru (-14,7%), u Francuskoj (-12,5%) i Danskoj (-11,9%), što sugeriše različite faze prilagođavanja na postkrizne uslove.
Kada se cijene prilagode kupovnoj moći što daje realniju sliku opterećenja za građane, slika se dodatno mijenja. Najveći teret tada nose domaćinstva u Rumuniji, gdje cijena dostiže 49,52 PPS za 100 kWh, zatim u Češkoj (38,65) i Poljskoj (37,15). Na drugom kraju spektra nalaze se Malta (14,09), Mađarska (15,10) i Finska (18,77), gdje je energija relativno pristupačnija.
Poruka je jasna: iako su nominalne cijene na nivou EU stabilizovane, energetsko tržište ostaje duboko neujednačeno, a fiskalna politika sve više oblikuje ono što građani na kraju plaćaju. Energetska kriza možda je iza nas, ali njene posljedice i dalje su itekako prisutne na računima evropskih domaćinstava.
Izvor: Bankar
