Nova direktiva o transparentnosti zarada donosi obaveze i kazne za poslodavce, a države članice imaju rok do 2026. da je usklade sa svojim zakonodavstvom.

Pitanje (ne)ravnopravnosti u zaradama između muškaraca i žena staro je koliko i samo tržište rada – problem koji traje još od industrijske revolucije. Ipak, izgleda da će mu Evropa konačno stati na kraj. Naime, još 2023. usvojena je EU Direktiva o jačanju primjene načela jednakih zarada za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plata. Države članice dužne su do 7. juna 2026. prenijeti ovu direktivu u svoje nacionalne propise.

Iako je usvojena prije dvije godine, pitanje jednakih plata nije novo. Domagoj Jakobović, savjetnik za poslove usklađenosti u ATD Solucije, podsjeća da je još Ugovor o funkcionisanju Evropske unije u članu 157. utvrdio da svaka država članica mora osigurati primjenu načela jednakih zarada muškaraca i žena za jednak rad ili rad iste vrijednosti. Nova direktiva nadograđuje postojeći pravni okvir, prije svega Direktivu 2006/54/EZ o primjeni načela jednakih mogućnosti i jednakog tretmana muškaraca i žena u oblasti zapošljavanja i rada. Ta ranija direktiva već je propisivala zabranu direktne i indirektne diskriminacije u svim aspektima i uslovima plaćanja, kao i obavezu da se sistemi klasifikacije poslova zasnivaju na rodno neutralnim kriterijumima.

Rodni jaz i dalje prisutan

Međutim, pokazalo se da te odredbe nijesu bile dovoljne da uklone rodni jaz, pa nova direktiva uvodi detaljnije mehanizme transparentnosti i kontrole.

– Uprkos obavezama, razlika u platama među polovima i dalje postoji. Prema podacima Eurostata, neusklađeni rodni jaz u platama u 2023. iznosio je 12 odsto na nivou EU, dok je u Hrvatskoj bio 7,4 odsto. Prema izvještaju Pravobraniteljke za ravnopravnost polova za 2024. godinu (mart 2025), prosječna bruto plata u Hrvatskoj prošle godine bila je 1.821 euro. Kod muškaraca je iznosila 1.854 eura, a kod žena 1.782 eura – što znači da je rodni jaz u prosječnoj mjesečnoj bruto zaradi iznosio 3,9 odsto. Iako je u većini djelatnosti jaz smanjen, u javnoj upravi i odbrani te obaveznom socijalnom osiguranju iznosio je 13,3 odsto, u ostalim uslužnim djelatnostima 16, a u administrativnim i pomoćnim poslovima 4,1 odsto. Analiza pokazuje da je rast u tim sektorima povezan s većim povećanjem zarada na višim položajima koje uglavnom zauzimaju muškarci. Nejednakosti se prenose i u penzioni sistem. Prema podacima DZS-a za 2023, prosječna penzija muškaraca iznosila je 540 eura, a žena 449 eura, što znači da je rodni jaz bio 17 odsto u korist muškaraca. Iako je to nešto niže nego prethodne godine (20,3 odsto), prosječna penzija žena i dalje je 42 eura ispod opšteg prosjeka penzija i 44 eura ispod praga rizika od siromaštva za jednočlano domaćinstvo – objašnjava Jakobović, dodajući da je jedan od ključnih razloga opstanka jaza upravo nedostatak transparentnosti plata.

U mnogim državama članicama, pa i u Hrvatskoj, zarade se i dalje smatraju privatnom temom o kojoj se rijetko otvoreno govori. U oglasima za posao najčešće se koriste opšti izrazi poput „stimulativna primanja“ ili „konkurentna plata“, bez navođenja konkretnih iznosa. Jakobović ističe da kriterijumi za određivanje osnovne plate, povećanja ili dodataka često nijesu formalno propisani niti jasno saopšteni. Takva netransparentnost otežava radnicima i radnicama da prepoznaju i ospore nejednakosti, dok poslodavcima ostavlja prostor da održavaju postojeće stanje.