Evropska unija planira da „udari“ oko 100 milijardi eura vrijednosti američke robe dodatnim carinama u slučaju da tekući trgovinski pregovori ne daju zadovoljavajuće rezultate za ovaj trgovinski blok, najavljuje Bloomberg.
Predložene mjere odmazde biće podijeljene kao dokument državama članicama već u srijedu, a konsultacije će trajati mjesec dana prije finalizacije liste. Lista bi se za to vrijeme mogla promijeniti. Odvojeno, očekuje se da će Evropska komisija, izvršno tijelo bloka koje se bavi trgovinskim pitanjima, ove sedmice podijeliti drugi dokument sa SAD kako bi pokušala da pokrene pregovore, prenio je ranije Bloomberg.
Očekuje se da će prijedlozi EU uključiti smanjenje trgovinskih i netarifnih barijera i jačanje investicija u SAD.
Pregovori između EU i SAD, koji su ozbiljno počeli prošlog mjeseca, ostvarili su slab napredak i očekuje se da će najveći dio američkih tarifa ostati na snazi i nakon isteka roka od 90 dana. EU je u utorak saopštila da će Trampove tekuće trgovinske istrage povećati količinu robe EU koja se suočava sa tarifama na čak 549 milijardi eura.
Nova lista protivmjera EU će se naći na vrhu 21 milijardu eura američke robe koja je već pogođena nametima EU kao odgovor na Trampovu carinu od 25 odsto na izvoz čelika i aluminijuma. EU se ranije ovog mjeseca saglasila da odloži implementaciju tih mjera za 90 dana nakon što su SAD snizile takozvanu recipročnu stopu na većinu izvoza EU na 10 odsto sa 20 odsto, dok su pregovori u toku.
Donald Tramp je takođe uveo carinu od 25 odsto na automobile, kao i na neke dijelove automobila, i pokrenuo istrage koje bi mogle da dovedu do carina na uvoz drvne građe, farmaceutskih proizvoda, poluprovodnika, kritičnih minerala i kamiona. „Ove uvozne takse su neopravdane i nanose ekonomsku štetu sa obje strane Atlantika“, rekao je šef EU za trgovinu Maroš Šefčovič poslanicima u Strazburu, u Francuskoj, u utorak. „Ova situacija nije prihvatljiva i ne možemo sebi priuštiti da ostanemo besposleni.“
Komisija je saopštila da su sve opcije na stolu kao odgovor na Trampove namete i da bi buduće mjere mogle biti usmjerene na usluge i ograničiti izvoz određene robe, prenio je Bloomberg. Komisija je ponudila da ukine sve tarife na industrijsku robu, uključujući automobile, u nastojanju da odgovori na jednu od Trampovih centralnih žalbi – da EU ima nepravedne barijere u trgovini. SAD su odbile taj prijedlog.
Pored toga, EU je takođe ponudila kupovinu više američke robe, uključujući tečni prirodni gas ili soju, što je jedna od opcija koja je pomogla da se ublaže tenzije između dva dugogodišnja saveznika tokom Trampovog prvog mandata. Umjesto toga, SAD su se fokusirale na pitanja kao što su pravila bloka koja kontrolišu tehnološke kompanije, digitalne namete, kao i porez na dodatu vrijednost EU. Komisija je do sada odbijala da pregovara o svojim tehničkim pravilima i kaže da je njen PDV pravičan, nediskriminatorski porez koji se podjednako primjenjuje na domaću i uvezenu robu.
SAD trenutno imaju carine na 380 milijardi eura izvoza iz EU, oko 70 odsto njenog ukupnog izvoza na američko tržište, po stopama između 10 odsto i 25 odsto. Blok je saopštio da neće tražiti odmazdu tarifama po sistemu „milo za drago“ i umjesto toga će pokušati da nanese maksimalan bol Americi, dok minimizira uticaj na evropske lance snabdijevanja.
Kada je EU pripremila svoju prvu listu robe, da odgovori na Trampove tarife za metal, ciljala je na politički osjetljive biračke jedinice u SAD i uključila je robu kao što je soja iz Luizijane, gdje živi predsjednik Predstavničkog doma Majk Džonson (Mike Johnson).
EU je 2024. izvezla 531,6 milijardi eura robe u SAD i uvezla 333,4 milijarde eura, što je rezultiralo trgovinskim suficitom od 198,2 milijarde eura, prema Eurostatu. Ako se dodaju usluge, slika je ipak uravnoteženija jer SAD bilježe suficit u ovom segmentu. Razlika između izvoza EU u SAD i izvoza SAD u EU iznosila je 48 milijardi eura 2023. godine; što je ekvivalentno samo tri procenta ukupne trgovine između EU i SAD.
„Ovo je vrijeme da djelujemo, nedvosmisleno, u interesu EU i ka našem cilju održavanja jake i konkurentne privrede, kao i kohezivnog društva“, rekao je Šefčovič.
