Na američkom tržištu kapitala dogodila se istorijska smjena: po prvi put broj fondova kojima se trguje na berzi (ETF-ova) premašio je broj akcija kojima se aktivno trguje. Prema podacima Morningstara i Financial Timesa, trenutno je dostupno 4.370 ETF-ova, dok je broj izlistanih akcija pao na 4.172.

Radi se o simboličnoj, ali i strukturno važnoj prekretnici koja potvrđuje transformaciju investicionog pejzaža. ETF industrija danas upravlja s oko 12 biliona dolara imovine, što je dvostruko više nego prije samo pet godina.

ETF-ovi su od početka bili zamišljeni kao jednostavan, transparentan i jeftin instrument koji malim i institucionalnim ulagačima omogućava diverzifikaciju po cijeni nižoj od aktivnog upravljanja fondovima. Njihova popularnost dodatno je porasla pojavom digitalnih platformi i rastom generacije malih ulagača koja traži brz pristup tržištima i niže naknade.

– ETF-ovi su postali ulazna tačka za cijelu novu generaciju investitora – ističu iz Morningstara.

Posebno raste segment aktivno upravljanih ETF-ova, čiji se broj u SAD-u udvostručio u posljednjih pet godina, što pokazuje da investitori sve češće traže proizvode koji kombinuju fleksibilnost ETF-a i ekspertizu menadžera.

Dok ETF-ovi bilježe procvat, broj javno izlistanih kompanija u SAD-u pada već decenijama. Visoki troškovi IPO-a, regulatorni zahtjevi te trend spajanja i preuzimanja doveli su do manjeg izbora među pojedinačnim akcijama. Tehnološke kompanije sve češće ostaju privatne duže nego u prošlosti, što dodatno smanjuje broj novih izlistavanja.

ETF-ovi tako postaju svojevrsna zamjena: nude investitorima tematske i sektorske strategije – od umjetne inteligencije i obnovljivih izvora energije, preko marihuane i kriptovaluta, pa sve do fondova vođenih religijskim vrijednostima.

No, rast broja fondova donosi i nove izazove. Analitičari upozoravaju na rizik fragmentacije i prevelikog izbora. „Previše opcija može ulagače više zbuniti nego osnažiti“, komentarisao je za FT Ben Johnson iz Morningstara.

Uz to, fondovi koji ne privuku dovoljno interesovanja obično se gase nakon nekoliko godina, što investitorima može donijeti neočekivane poreske posljedice.

Situacija u kojoj ETF-ova ima više nego akcija ne znači da akcije gube važnost. No jasno je da se kapital sve više usmjerava u instrumente koji nude širinu, likvidnost i troškovnu efikasnost. ETF-ovi su se etablirali kao ključni gradivni blok savremenih portfelja i to ne samo u SAD-u.

Za ulagače to znači dvije stvari: lakši pristup tržištima nego ikad prije, ali i potrebu za oprezom pri odabiru fonda, jer razlike u troškovima, strategiji i kvalitetu upravljanja mogu biti značajne.

Prekretnica kojoj danas svjedočimo nije samo brojčano interesantna, ona pokazuje kako se Wall Street, i šire globalna tržišta kapitala, ubrzano transformišu od svijeta pojedinačnih akcija prema svijetu u kojem fondovi postaju dominantan način ulaganja.

Tu je situaciju na svom LinkedInu komentarisao i predsjednik Uprave InterCapital vrijednosnih papira Danijel Delač.

– Pobornici pasivnog investiranja su sigurno zadovoljni, ali treba reći da u toj inflaciji broja ETF-ova ima svega. Mnoštvo je podvrsta koje nemaju veze sa pasivnim investiranjem nego su konstruisani za kratkoročno trgovanje. Svi su se ukrcali na ETF voz – piše Delač.

Delač dodaje da je na Zagrebačkoj i Ljubljanskoj berzi listano nekoliko „klasičnih“ pasivnih ETF-ova, a ove „egzotične“ ne treba ni očekivati.

– Nedostaje likvidnosti, dubine tržišta i svega što treba da bi funkcionisali – zaključuje Delač.