Evropska centralna banka (ECB) nalazi se pred jednom od najtežih odluka posljednjih godina. Nakon naglog rasta cijena energije izazvanog ratom između SAD i Irana, sve je više signala da bi ECB već ove nedjelje mogla da podigne kamatne stope. Međutim, mnogi ekonomisti upozoravaju da bi takav potez mogao da bude ozbiljna greška jer evropska privreda već pokazuje znakove usporavanja, a inflatorni šok možda neće trajati dovoljno dugo da opravda novo zaoštravanje monetarne politike.
Glavni argument pristalica povećanja kamata jeste očuvanje kredibiliteta ECB u borbi protiv inflacije. Inflacija u eurozoni dostigla je 3,2 odsto, znatno iznad ciljanih dva odsto, dok raste i takozvana bazna inflacija koja isključuje energiju i hranu. Zvaničnici ECB strahuju da bi rast cijena energenata mogao da se prelije na šire djelove ekonomije, kroz više cijene usluga, robe i zahtjeve za povećanje plata. Zato pojedini članovi Savjeta ECB smatraju da je neophodno reagovati prije nego što se inflaciona očekivanja dodatno ukorijene, prenosi Bloomberg.
Ipak, protivnici povećanja kamata upozoravaju da trenutna situacija nije ista kao 2022. godine nakon početka rata u Ukrajini. Oni ističu da još nema jasnih dokaza da su se više cijene energije pretvorile u trajni inflatorni problem. Rast plata ostaje relativno umjeren, a dio ekonomista smatra da povećanje bazne inflacije može biti posljedica drugih faktora, a ne samo energetskog šoka. Zbog toga ocjenjuju da bi ECB mogla da sačeka još nekoliko mjeseci i prikupi više podataka prije donošenja tako važne odluke.
Posebno se često pominju istorijske greške ECB iz 2008. i 2011. godine. Tada je centralna banka povećavala kamate zbog rasta cijena nafte i sirovina, da bi ubrzo bila prinuđena da promijeni kurs kada su izbile finansijska i dužnička kriza. Mnogi ekonomisti upozoravaju da bi se sličan scenario mogao ponoviti ako ECB sada reaguje previše agresivno, dok evropska ekonomija već pokazuje znakove slabosti. Privredna aktivnost opada, naročito u Francuskoj, dok su najnoviji podaci pokazali da je ekonomija eurozone početkom godine zapravo zabilježila blagi pad.
Dodatnu dilemu stvara činjenica da ECB trenutno zauzima znatno oštriji stav od drugih velikih centralnih banaka. Dok ECB razmatra podizanje kamata, američke Federalne rezerve uglavnom čekaju da vide kakve će dugoročne posljedice imati bliskoistočni sukob. Međutim, dio evropskih zvaničnika smatra da upravo iskustvo iz perioda 2021–2022. pokazuje koliko može biti opasno predugo čekati, jer je tada inflacija izmakla kontroli prije nego što je ECB počela da reaguje, prenosi Biznis.rs.
Tržišta trenutno očekuju da ECB ove godine podigne kamatne stope dva puta za po četvrtinu procenta. Ipak, većina analitičara smatra da bi eventualno povećanje trebalo da bude predstavljeno kao jednokratna preventivna mjera, a ne početak novog ciklusa zaoštravanja. Mnogi čak procjenjuju da bi ECB tokom 2027. mogla ponovo da smanjuje kamate ukoliko se pokaže da je sadašnji rast inflacije privremen i da evropska ekonomija nastavlja da slabi. Zbog toga će najveća pažnja tržišta biti usmjerena ne samo na samu odluku o kamatama, već i na poruke koje će poslati predsjednica ECB Kristin Lagard (Christine Lagarde) o daljim potezima centralne banke.
