Domaćinstva u eurozoni danas izdvajaju otprilike trećinu više novca za hranu nego prije pandemije, dok su cijene prehrambenih proizvoda rasle znatno brže od cijena ostale robe. Na to su, prema navodima Evropske centralne banke (ECB), posebno uticali povećani troškovi rada i rast cijena sirovina na globalnom nivou.
Od uvođenja eura početkom ovog vijeka, cijene hrane imale su tendenciju da rastu nešto brže od drugih komponenti inflacije. Međutim, razlika koja je nastala u proteklih nekoliko godina je izuzetna i postojana, naglasili su stručnjaci ECB-a u svojoj analizi.
U avgustu ove godine cijene hrane bile su 34 odsto više u odnosu na isti mjesec 2019, dok je prosječan rast ukupnih potrošačkih cijena iznosio 23 odsto. Upravo zbog toga cijene hrane danas predstavljaju jedno od ključnih pitanja za donosioce odluka u ECB-u pri određivanju monetarne politike i kamatnih stopa.
Rast cijena hrane najviše je pogodio siromašnija domaćinstva, budući da ona moraju izdvajati razmjerno veći dio prihoda na osnovne namirnice.
ECB je ovog mjeseca zadržala depozitnu kamatnu stopu na nivou od dva odsto, dok je članica Izvršnog odbora Isabel Šnabel ranije u septembru upozorila da su cijene hrane jedno od najvećih područja zabrinutosti za centralnu banku.
Godišnji rast cijena u avgustu od 3,2 odsto bio je najveći u posljednjih godinu i po, znatno iznad ciljanih dva odsto ukupne inflacije.
Cijene goveđeg mesa i mlijeka porasle su gotovo 40 odsto u odnosu na kraj 2019. godine, dok su cijene maslaca i maslinovog ulja skočile za oko 50 odsto. Kod kakaa i čokolade rast je bio još izraženiji.
Ipak, rast cijena hrane nije bio jednak u cijeloj eurozoni. U Italiji su cijene u prosjeku više za 28 odsto, u Njemačkoj 37 odsto, dok su u baltičkim zemljama povećane za više od 50 odsto. Hrvatska, podsjetimo, 2019. godine još nije bila članica eurozone.
Analitičari ECB-a ocjenjuju da brojke jasno odražavaju različit stepen izloženosti pojedinih država cjenovnim šokovima povezanim s proizvodnjom hrane, rastom troškova rada i energenata. Iako je rast plata donekle nadoknadio pad realnih prihoda u prethodnim godinama, mnogi građani i dalje ističu da se pri odlasku u supermarkete osjećaju siromašnije nego prije snažnog rasta inflacije nakon pandemije.
